Ivan Petrovič Pavlov: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 27:
'''Ivan Petrovič Pavlov''' (Rjazanj, [[14. rujna]] [[1849]]. - [[Lenjingrad]], [[27. veljače]] [[1936]].), ruski fiziolog
 
Bio je profesor [[farmakologija|farmakologije]] u Lenjingradu na ''Vojnomedicinskoj akademiji'', te je upravljao fiziološkim odjelom ''Instituta za eksperimentalnu medicinu''. Značajni su mu radovi o inervaciji [[srce|srca]], i o funkciji [[jetra|jetre]]. i Istraživanja [[fiziologija|fiziologijifiziologije]] želučane sekrecije donijela mu je [[1904]]. godine [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za medicinu]].
 
Ivan Pavlov je bio pionir [[biheviorizam|biheviorizma]]. Na istraživanjima sa psima ustvrdio je proces formiranja tzv. [[Klasično uvjetovanje|uvjetnog (konidicioniranog) refleksa]], za što je [[1904]]. godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]].
 
Ivan Pavlov je bio pionir [[biheviorizam|biheviorizma]]. Na istraživanjima sa psima ustvrdio je proces formiranja tzv. [[Klasično uvjetovanje|uvjetnog (konidicioniranog) refleksa]], za što je [[1904]]. godine dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]].
 
Svaki refleks uključuje podražaj (stimulus) i odgovor (reakciju). Svaki uvjetni refleks je naučen na bazi prethodno postojećeg refleksa ili tzv. bezuvjetnog refleksa. U Pavlovljevim eksperimentima sa psima, bezuvjetni refleks je bila proizvodnja sline kao reakcija na podražaj hrane. Dakle, pas je gladan i kada vidi lijepi odrezak cure mu sline.