Abu Simbel: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 14:
'''Abu Simbel''' ([[arapski]]: أبو سمبل) je lokalitet u južnom [[Drevni Egipat|Egiptu]] na lijevoj obali [[Nil]]a s dva špiljska [[hram]]a [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] iz 13. st. pr. Kr. (oko 1284. pr. Kr.). On je 1979. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]], zajedno s obližnjim svetištem na otoku [[File]].
Hram je isklesan unutar brda 60 metara a na njegovom unutrašnjem kraju sjede kipovi 4 boga. Hram je čudo egipatskog graditeljstva jer je njegova orijentacija tako savršeno izračunata da sunčeve zrake dvaput godišnje ( 22. veljače i 22. listopada) prodiru kroz cijeli hram do kipova 4 boga i osvijetle trojicu. Četvrti bog, [[Ptah]], ostaje uvijek u sjeni jer je on božanstvo asociran s podzemnim svijetom. Ovaj hram je stoljećima ležao zatrpan pijeskom a iznova je bio otkriven 1813. godine.
'''Grobni hram faraonke [[Nefertari]]''' (žene Ramzesa II.) posvećen je božici [[Hator]] i ima veličinu od 8 x 12 metara.
==Povijest==
Dolaskom Ramesida na vlast ([[Popis faraona|XIX. dinastija]]), započinje razdoblje najjačeg Egipatskog carstva u svojim najširim granicama. U umjetnosti vraća se [[Egipatski kanon|Egipatskom kanonu]] u najstrožoj verziji – hladne i krute skulpture ogromnih dimenzija s tek pokojim minucioznim detaljem. Vladavinu Ramesida obilježava pretjerani neoklasicizam (štovanje stare umjetnosti), nakon čega egipatska umjetnost brzo počinje gubiti svoju snagu dok se faraonska država počinje raspadati.
Zbog izgradnje [[Asuan]]ske brane kipovi i hramovi su [[1969.]] god. preneseni 70 m više i 200 m dalje od
== Galerija slika ==
|