Spektralni razred: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje. Boja zvijezde govori nam kolika je temperatura na njenoj površini. Više podataka možemo dobiti ako svjetlo koje stiže s zvijezda promatramo u spektroskopu. [[Spektroskop]] nam može pokazati raspored [[apsorpcijske_linije|apsorpcijskih linija]] koje nam mnogo govore o evolucijskom stadiju zvijezde i procesima koji se u njoj odvijaju. Svakom elementu pripada točno određena spektralna linija.
 
==Podjela na spektralne klaserazrede==
 
Postoje razne klasifikacije za zvijezde, ali najpopularnija klasifikacija je ona koja je izmislila [[Annie Jump Cannon]]. Kod ove klasifikacije zvjezde se svrstavaju po sjajnosti i veličini tako da svakasvaki klasarazred zvijezde dobiva obilježavajuće slovo: '''O''','''B''','''A''','''F''','''G''','''K''','''M''' poslje čega slijedi jednoznamenasti broj od 1 do 9 koja obilježava subkategorijupotkategoriju sjajnosti i veličine. Tako na primjer. Slovo '''O''' označava veliku sjajnu zvijezdu, dok na samom kraju slovo '''M''' su zvijezde koje su na pragu veličine dovoljne za pokretanje [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]]. U ovoj klasifikaciji naše Sunce pripada zvijezdama razreda '''G2''' klase.
[[Datoteka:Morgan-Keenan_spectral_classification.png|700px|mini|lijevo| Ova ilustracija predstavlja spektralne klase srazrede bojama kako ih doživljava ljudsko oko]]
{{clear}}
==== KlasaRazred O====
 
Zvijezde klaserazreda O veoma su rijetke, sjajne, masivne i vruće. Na svakih 32,.000 zvijezda dolazi jedna klaserazreda '''O'''. Prosječna '''O''' zvijezda svijetlijasvjetlija je od [[Sunce|Sunca]] nekoliko stotina tisuća puta, pa čak i nekoliko milijuna puta. Veliku količinu zračenja ove zvijezde ispuštaju u [[ultraljubičasto_zračenje|UV]] dijelu spektra.
Spektar ovih zvijezda odlikuju snažne apsorpcijske linije [[Helij|He]] II, snažno [[ionizacija|ionizirane]] (zajedno s linijama [[Silicij|SI]] IV, [[Kisik|O]] III, [[Dušik|N]] III i [[Ugljik|C]] III), neutralne linije He i snažne [[Vodik|vodikove]] [[Balmerove_linije|Balmerove linije]]. Zbog svoje velike mase, gorivo troše veoma brzo te im je životni vijek veoma kratak. Ovakve zvijezde često završavaju kao [[supernova|supernove]].
Nastanak planeta uz ovakve zvijezde je malo vjerojatan zbog snažnog zračenja zvijezda.
 
*Primjeri: [[Zeta Krme]], [[Lambda Oriona]], [[Delta Oriona]].
 
==== KlasaRazred B====
 
Zvijezda klaserazreda B veomavrlo su vruće, sjajne i masivne. Njihov spektar obilježen je linijama neutralnog helija i umjereno snažnim linijama vodika. Od ioniziranh metala mogu se naći linije [[Magnezij|Mg]] II i [[Silicij|Si]] II. Kao i zvijezde klaserazreda '''O''', veomavrlo su masivne, kratko žive i zbog toga ih se često nalazi u blizini područja gdje su nastale. Zvijezde klaserazreda '''B''' često se nalaze u grupacijama koje se zovu [[OB_asocijacije|OB asocijacije]] koje su pak povezane s velikim međuzvijezdanimmeđuzvjezdanim [[molekularni oblak|molekularnim oblacima]]. Asocijacija [[Orion OB1|Orion OB1]] asocijacija zauzima veći dio našeg spiralnog kraka u [[Mliječna staza|Mliječnoj stazi]] i sadrži neke od najsvijetlijihnajsvjetlijih zvijezda u zviježđu [[Orion (zviježđe)|OrionOrionu]]. Zvijezde tipa ''''B''' čine 0.,13% zvjezdane populacije [[glavni niz|glavnog niza]].
 
*Primjeri: [[Rigel]], [[Spica]], zvijezde u [[Messier 45|Plejadama]].
 
==== KlasaRazred A====
 
Zvijezde klaserazreda A čine najveći dio zvijezda vidljivih golim okom. Njihova boja je plavo-bijela. U njihovim spektrima pronađene su snažne linije vodika i ioniziranih metala ([[željezo|Fe]] II, [[Magnezij|Mg]] II i [[Silicij|Si]] II). Kod ovih zvijezda počinje se uočavati i jačanje linije [[Kalcij|Ca]] II. Ove zvijezde čine 0.,63% populacije zvijezda glavnog niza.
 
*Primjeri: [[Vega]], [[Sirius]] i [[Deneb]].
 
==== KlasaRazred F====
 
Zvijezde klaserazreda F sjajne su i vruće ali ne i toliko masivne. Zato ih se velik broj nalazi u [[glavni_niz|glavnom nizu]]. Spektri ovih zvijezda posjeduju jače linije ''H'' i ''K'' od [[Kalcij|Ca]] II. Neutralni metali (Fe I, Cr I) počinju pokazivati svoje linije u kasnijim stadijima klaserazreda F. Linije vodika i helija počinju slabiti kod ovih zvijezda. Boja zvijezda klaserazreda F je bijela ili bijelo-žuta. Njihov udio u populaciji zvijezda glavnog niza je 3.,1%.
 
*Primjeri: [[Canopus]], [[Procyon]].
 
==== KlasaRazred G====
 
Zvijezda klaserazreda G najbolje poznajemo zbog činjenica da je i Sunce spada u ovuovaj klasurazred. U spektru su najuočljivije ''H'' i ''K'' linije Ca II. Linije vodika slabije su nego u zvijezda klaserazreda F, ali zajedno s ioniziranim metalima, posjeduju i neutralne metale. G zvijezde su većinom zvijezde glavnog niza jer [[velediv|veledivovi]] često mijenjaju spektar između razread O i B klase te razreda K i M klase, kratko se zadržavajući u klasirazredu G. KlasaRazred G je također i veomavrlo nestabilnanestabilni spektralnaspektralni klasarazred za veledivove. Ukupno 8% svih zvijezda glavnog niza spadaju u ovuovaj spektralnuspektralni klasurazred.
 
*Primjeri: [[Sunce]], [[Capella]], [[Alfa KentauraCentauri A]].
 
==== KlasaRazred K====
 
U klasurazred K spadaju narančaste zvijezde, nešto hladnije nego Sunce. Neke od zvijezda klaserazreda K su veledivovi kao [[Arktur]], a neke članovi glavnog niza kao [[AllfaAlfa KentauraCentauri B]]. Kod ovih zvijezda spektralne linije vodika su veoma slabe, ako uopće i postoje. Većina apsorpcijskih linija u spektru potječe od neutralnih metala ([[Mangan|Mn]] I, [[Željezo|Fe]] I, [[Silicij|Si]] I). Kasniji stadiji spektralnespektralnog klaserazreda F pokazuju i linije [[titanov oksid|TiO<sub>2</sub>]]. K zvijezde čine 13% populacije zvijezda glavnog niza.
 
Primjeri: [[Arktur]], [[Alfa KentauraCentauri B]], [[Aldebaran]]
 
==== KlasaRazred M====
 
Zvijezde klaserazreda M su najčešće zvijezde. Oko 78% svih zvijezda spada u [[crveni_patuljak|crvene patuljke]], poput [[Proxima_KentauraProxima Centauri|Proxime KentauraCentauri]]. Zvijezde klaserazreda M mogu biti i veledivovi poput [[Antares|Antaresa]] ili [[Betelgeuz|Betelgeuza]] kao i promjenive zvijezde tipa Mira. Kasniji stadiji klaserazreda M također sadržavaju i [[smeđi_patuljak|smeđe patuljke]]. Spektralne linije zvijezda klaserazreda M pokazuju linije molekula i sve linije koje pripadaju neutralnim metalima. U većini slučajeva linije vodika ne postoje. Linije [[titanov_oksid|TiO<sub>2</sub>]] su veoma snažne i dominantne u kasnijim stadijima klaserazreda M. Ponekad se mogu pronaći linije [[vanadijev_oksid|vanadijevog oksida]].
 
*Primjeri:
**[[Antares]] - velediv
**[[Proxima KentauraCentauri]] - crveni patuljak
**[[Gliese 581]] - crveni patuljak
 
===DodatneDodatni spektralnespektralni klaserazredi===
 
Nova otrkića u astronomiji uzrokovala su uvođenje novih spektralnih klasarazreda.
U njih spadaju klaserazredi:
*W (ili WR) - [[Wolf_Rayetove_zvijezde|Wolf-Rayetove zvijezde]].
*OC (ili ON, BC, BN) - PrijelaznaPrijelazni klasarazred između Wolf-Rayetovih zvijezda i klasarazreda O i B.
*L - zvijezda hladnije od zvijezdi klaserazreda M, prijelazni stupanj između smeđih patuljaka i zvijezdi.
*T - smeđi patuljci ssnažnih snažnim linijamalinija [[metan|metana]].
*Y - veoma hladni smeđi patuljci stemperatura temperaturama manjimmanjih od 700 [[K]].
*C - zvijezda veledivovi klaserazreda M ssnažnih snažnim linijamalinija ugljika.
*S - zvijezde veledivovi klaserazreda M ssnažnih snažnim linijamalinija ZrO<sub>2</sub>.
*D - [[bijeli_patuljak|bijeli patuljci]], ostatci zvijezda sličnih Suncu.
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.lzmk.hr/Novi/izdanjeNasenatuknica.aspx?id=205 Leksikografski zavod Miroslav Krleža] Spektralni razredi zvijezda
*[http://www.astro.hr/ucionica/04-najblize/index.htm Najbliže zvijezde]
*[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=32767 Proxima Centauri]
 
[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]