API: razlika između inačica

'''Aplikacijsko programsko sučelje'''<ref>[http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP2_4.htm FESB - Journal on Communication Software and Systems] Communications and Information Society, Croatia: Grafički standardi. Preuzeto 11. svibnja 2011.</ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=EN&rad=377609 Hrvatska znanstvena bibliografija] Marko Knežević: Aplikacijsko programsko sučelje protokola SIP za senzorska očitanja. Preuzeto 11. svibnja 2011.</ref> ili '''aplikacijsko programiranje sučelja'''<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/19245 Ekscentar] Ivo Radoš: Google API Maps, 2007., br.9, str. 52.-53.. Preuzeto 11. svibnja 2011. </ref> je skup određenih pravila i specifikacija koje programeri slijede tako da mogu se služiti uslugama ili resursima [[operacijski sustav|operacijskog sustava]] ili nekog drugog složenog programa kao standardne [[biblioteka rutina|biblioteke rutina]]. U međunarodnom se nazivlju služimo engleskom kraticom '''API''' za složenicu ''application programming interface''. Na primjer cijeli skup API dolazi s [[programski jezik|programskim jezicima]] kao [[Java|Java (programski jezik)]], [[C|C (programski jezik]], [[Python]], dok specifični API-ji dolaze s programskim paketima kao: [[Google Maps]], [[MySQL]], [[Facebook]]... Korištenjem API omogućava programerima koristiti rad drugih programera štedeći vrijeme i trud koji je potreban da se napiše neki složeni program, i svi programeri koriste iste standard. Naprjetkom u operacijskim sustavima, osobito naprjetkom u [[grafičko korisničko sučelje|grafičkom korisničkom sučelju]] API nezaobilazan u stvaranju novih [[aplikacija]]. Umjesto da se programi pišu novi iz temelja, programeri nastavljaju na radu drugih.