|
[[Datoteka:Cour du Heb Sed.jpg|mini|400px|<center>[[Džozerova piramida]]]]
{{bolji naslov}}
[[Slika:The seated scribe.jpg|mini|<center>Slavna skultura sjedećeg pisara iz 3. dinastije pronađena u Sakari ([[Louvre]])]]
Nakon ujedinjenja [[Egipat|Egipta]], utemeljeno je sve na čemu se razvijala egipatska civilizacija. To se razdoblje naziva '''arhajskim''' dobom. Tada je stvorena temeljna hijerarhija sa '''[[faraon]]om''' ''(eg. Per-aa, velika kuća)'' na vrhu, koji je bio smatran bogom. Egipat je dakle bio '''apsolutna teokratska monarhija'''. Faraon je bio smatran sinom boga [[Raa]], bogom '''Horosom'''. ▼''' StaraStaro Državaegipatsko kraljevstvo''' je ime koje se obično pripisuje trećem tisućljeću prije Krista kada je [[Drevni Egipat]] dostigao prvi civilizacijski vrhunac. To je bilo prvo od tzv. Razdoblja " Državakraljevstava", koja označuju vrhunce civilizacije u dolini Nila, ostale dvije su [[ SrednjaSrednje državaegipatsko kraljevstvo]] i [[ NovaNovo državaegipatsko kraljevstvo]]). Najraširenije je mišljenje da se StaraStaro državakraljevstvo protezalaprotezalo kroz vrijeme vladavine [[Treća Egipatskadinastija Dinastijadrevnog Egipta|treće]] do [[Šesta Egipatskadinastija Dinastijadrevnog Egipta|šeste]] egipatske dinastije 2575 . p.K.–2134 . p.K. Mnogi egiptolozi uključuju i [[Sedma Egipatskadinastija drevnog DinastijaEgipta|sedmu]] i [[Osma Egipatskadinastija Dinastijadrevnog Egipta|osmu]] egipatsku dinastiju u StaruStaro državukraljevstvo kao nastavak vladanja centraliziranog u [[Memfis|Memfisu]]. Nakon StareStarog državekraljevstva slijedi razdoblje razjedinjenja i relativnog kulturnog opadanja koje egiptolozi nazivaju [[Prvi Prijelazni Period|Prvo prijelaznoprijelazni Razdobljeperiod]]. ▼Njegova je vlast bila doživotna, neograničena i nasljedna.
Kao vladarska podfunkcija javlja se ''kraljevski upravitelj donjeg Egipta''
▲Nakon ujedinjenja [[Egipat|Egipta]], utemeljeno je sve na čemu se razvijala egipatska civilizacija. To se razdoblje naziva '''arhajskim ''' dobom. Tada je stvorena temeljna hijerarhija sas '''[[faraon]]om ''' ''(eg. ''Per-aa '', velika kuća)'' na vrhu, koji je bio smatran bogom. Egipat je dakle bio '''apsolutna teokratska monarhija '''. Faraon je bio smatran sinom boga [[Raa]], bogom '''Horosom' ', njegova je vlast bila doživotna, neograničena i nasljedna. Kao vladarska podfunkcija javlja se ''kraljevski upravitelj donjeg Egipta''.
▲'''Stara Država''' je ime koje se obično pripisuje trećem tisućljeću prije Krista kada je [[Drevni Egipat]] dostigao prvi civilizacijski vrhunac. To je bilo prvo od tzv. Razdoblja "Država", koja označuju vrhunce civilizacije u dolini Nila, ostale dvije su [[Srednja država]] i [[Nova država]]). Najraširenije je mišljenje da se Stara država protezala kroz vrijeme vladavine [[Treća Egipatska Dinastija|treće]] do [[Šesta Egipatska Dinastija|šeste]] egipatske dinastije 2575 p.K.–2134 p.K. Mnogi egiptolozi uključuju i [[Sedma Egipatska Dinastija|sedmu]] i [[Osma Egipatska Dinastija|osmu]] egipatsku dinastiju u Staru državu kao nastavak vladanja centraliziranog u [[Memfis|Memfisu]]. Nakon Stare države slijedi razdoblje razjedinjenja i relativnog kulturnog opadanja koje egiptolozi nazivaju [[Prvi Prijelazni Period|Prvo prijelazno Razdoblje]].
Glavni grad Egipta za vrijeme StareStarog državekraljevstva bio je u [[Memfis]]u, gdje je [[DjoserDžozer]] postavio svoj dvor. Stara je država možda najpoznatija po velikom broju [[piramida (arhitektura)|piramida]], koje su u to doba građene kao mauzoleji faraona. Zbog toga se StaraStaro državakraljevstvo često naziva i "Doba piramida".
== Početak Treće Dinastijedinastije ==
[[Datoteka:Egypt.Giza.Sphinx.02.jpg|mini|<center>[[Velika sfinga u Gizi]] ispred [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]]]]
Prvi slavni faraon StareStarog državekraljevstva bio je [[DjoserDžozer]] (2630. p.K.–2611. p.K.) iz treće dinastije, on je naredio izgradnju prve [[Džozerova piramida|piramide]] u novomnovoj nekropolisunekropoli Memfisa [[SaqqaraSakara|SaqqariSakari]]. Važna osoba za vrijeme DjoseroveĐozerove vladavine bio je [[Imhotep]], koji je nadgledao izgradnju togte nekropolisa.nekropole.
U ovom su razdoblju nekoć neovisne države drevnog Egipta postale poznate kao [[nomi]], kojima je vladao samo faraon. Nakon toga su prijašnji vladari bili prisiljeni preuzeti uloge upravitelja ili drugačije sudjelovati u prikupljanju poreza. Drevni su Egipćani su u to doba vjerovali da im faraon može osigurati godišnje poplave Nila za njihove usjeve. Također, sebe su smatrali odabranim narodom, "kao jedina prava ljudska bića na Zemlji" <ref name=Herlin> ([http://www.louisville.edu/a-s/history/herlin/textsup.htm#_ftn18 ''Ancient African Civilizations to ca. 1500: Pharaonic Egypt to Ca. 800 BC''], by Dr. Susan J. Herlin, 2003, page 27)</ref>.
== Zlatno Dobadoba: Četvrta Dinastijadinastija ==
Stara država i njena vladarska moć dosegli su vrhunac za vrijeme [[Četvrta Egipatskadinastija Dinastija[drevnog Egipta|četvrte egipatske dinastije]], koja je započela [[SneferuSnofru|SneferuomSnofruom]] (2575. p.K.–2551. p.K.). Koristeći više kamenog materijala od bilo kojeg faraona gradio je tri piramide: tajanstvenu piramidu u [[Meidum|Meidumu]] (neuspješno), slavnu [[IskrivljenaSavijena piramida|iskrivljenu piramidu]] u [[DashurDašur|DashuruDašuru]] (i ovdje neuspješno), i malu [[Crvena Piramidapiramida|crvenu piramidu]], također u DashuruDašuru.
Sneferuov nasljednik bio je [[KhufuKeops]] (2551. p.K.–2528. p.K.), koji je izgradio [[VelikaKeopsova Piramida u Gizipiramida|veliku piramidu u Gizi]]. Kasnija ga egipatska književnost opisuje kao okrutnog tiranina koji je nametnuo [[prisilni rad]] svojim podanicima da bi se piramida završila. Nakon njegove smrti moguće je da su njegovi sinovi [[DjedefraDžedefra]] (2528. p.K.–2520. p.K.) i [[KhafraKefren]] (2520. p.K.–2494. p.K.) imali razmirice. KhafraKefren je izgradio drugu piramidu i (po tradicionalnom shvaćanju) [[SfingaVelika sfinga u Gizi|Sfingu]] u [[Giza|Gizi]]. Nedavna ponovljena razmatranja dokaza upućuju da je sfingu možda izgradio Djedefra kao spomenik KhufuKeopsu.
Kasniji vladari četvrte egipatske dinastije bili su [[MenkauraMikerin]] (2494. p.K.–2472. p.K.), koji je izgradio najmanju piramidu u Gizi, i [[ShepseskafŠepseskaf]] (2472. p.K.–2467. p.K.).
== Nazadovanje i Padpad; od Četvrte do Osme Dinastijedinastije ==
[[Datoteka:PyramidOfUserkaf.jpg|mini|<center>Urušena Userkafova piramida u [[Sakara|Sakari]]]]
Peta dinastija počela je s Userkhafom[[Userkaf]]om (2465. p.K.–2458. p.K.), koji je pokrenuo reforme koji su oslabili faraona i centralnu vlast. nakon njegove vladavine započeti su građanski ratovi jer moćni [[nomarh|nomarsi]] (regionalni upravitelji) više nisu pripadali vladarskoj obitelji. Sve teži građanski sukobi potkopali su jedinstvo i vladavinu faraona te uzrokovali glad. No, regionalna autonomija i građanski ratovi nisu bili jedini razlog nazadovanja. Ogromni graditeljski projekti četvrte dinastije premašili su kapacitete egipatske blagajne i stanovništva i zbog toga oslabile državu pri samim korijenima.
Konačni udarac bilo je kratkotrajno zahlađenje u regiji koje je uzrokovalo drastično smanjenje količine oborina između 2200. i 2100 p.K., a to je spriječilo normalno poplavljivanje [[Nil|Nila]]. Posljedica toga bila su desetljeća gladi i razdora. Zapis na grobu [[Ankhtifi|Ankhtifija]], vladara [[Prvi Prijelazniprijelazni Periodperiod|prvog prijelaznog razdoblja]], opisuje stanje u zemlji pri kraju StareStarog Državekraljevstva: ''Cijeli je Gornji Egipat umirao od gladi i ljudi su jeli svoju djecu…''
== Izvori ==
{{izvori}}
==Poveznice==
* [[Umjetnost drevnog Egipta]]
* [[Abusir]]
{{starovjekovne države i civilizacije}}
{{Popis faraona}}
[[Kategorija:Drevni Egipat]]
| 