Leptis Magna: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
povijest, znamenitosti, i dr.
Redak 10:
}}
'''Leptis Magna''' ([[latinski]] za "Veliki Leptis", [[arapski]]: لَبْدَة, ''Lebida'' ili ''Lebda'') poznat i kao '''Lectis Magna''' ili '''Lepcis Magna''', te '''Lpqy''' i '''Neapolis''', je bio veliki i važan [[grad]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Afrika|afričkoj]] obali [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Njegovi ostaci se nalaze u mjestu [[Al Khums]], oko 130 km istočno od [[Tripoli]]ja ([[Libija]]). Upisan je 1982. godine [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] zbog najbolje sačuvanih rimskih spomenika na Sredozemlju.
 
==Povijest==
[[Datoteka:LY-Leptis Magna.png|mini|lijevo|300 px|<center>Karta Leptis Magne s najvažnijim znamenitostima grada]]
==Povijest==
 
Grad su najvjerojatnije osnovali [[Feničani]] kao svoju koloniju oko 1100. pr. Kr. i dali su joj libijsko-berbersko ime ''Lpqy''<ref>Anthony Richard Birley, ''[http://books.google.com/books?id=pcyPrVltTEkC&pg=PA2 Septimius Severus: the African emperor]'', 1999., Routledge, str. 2. ISBN 0-413-26900-0</ref>. Grad je počeo napredovati u vrijeme kada je [[Kartaga]] postala najjačom silom na Sredozemlju u 4. stoljeću pr. Kr. Lpqy je ostao pod vlašću Kartage sve do konca [[Treći punski rat|Trećeg punskog rata]] 146. pr. Kr. kada postaje dio [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. Grad je zapravo još od 200. pr. Kr. uživao veliki stupanj autonomije, što je i zadržao tijekom rimske vlasti sve do cara [[Tiberije|Tiberija]] koji je grad i njegovu okolicu uklopio u [[Afrika (rimska provincija)|rimsku provinciju Afriku]].
 
Ubrzo je postao jedan od vodećih gradova provincije i glavno trgovačko središte, sada već poznat kao Leptis Magna. Glavna roba kojom se trgovalo u Leptis Magni bile su egzotične životinje poput lavova[[lav]]ova i slonova[[slon]]ova koje je nezasitno potraživao Rim za svoje igre. Tijekom sukoba Pompeja[[Pompej]]a i Cezara[[Cezar]]a, grad je stao na stranu Pompeja. Nakon što je Cezar pobijedio, grad je morao platiti danak u obliku 100,000 litara maslinovog ulja.
[[Slika:Severan Basilica.JPG|mini|<center>Severova bazilika]]
 
[[Datoteka:Leptis Magna Theatre.jpg|mini|<center>Rimsko kazalište]]
[[Datoteka:Leptis Magna market place April 2004.jpg|mini|<center>Severove tržnice]]
Svoj vrhunac grad je doživio 193. godine kada je [[Septimije Sever]], koji je rođen u Leptis Magni, postao [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskim carem]]. Car je volio svoj rodni grad i dodijelio mu je titulu ''jus italicum'' (što je i bilo pravedno jer su još od [[Trajan]]a u gradu velikom većinom živjeli smao rimski građani), što ga je oslobađalo mnogih dadžbina. Car je bio i pokrovitelj mnogih novih građevina i ukrasa grada čime je Leptis Magna postala treći grad po važnosti u Africi, noseći se s Kartagom i [[Aleksandrija|Aleksandrijom]]. Car je 205. godine sa svojom obitelji posjetio grad i bio je više nego velikodušno primljen.
 
[[Dioklecijan]] ga je učinio glavnim gradom provincije, ali polovicom 3. stoljeća grad su počeli ugrožavati pljačkaški prepadi pustinjskih nomada, a grad je počeo propadati nakon što je trgovina naglo opala. Do polovice 4. stoljeća broj stanovnika je bio skoro prepolovljen. Leptis Magna je za cara [[Teodozije I. Veliki|Teodozija I.]] doživjela mali preporod i postao je sjedištem [[biskupija|biskupije]], ali je zajedno s ostalim gradovima [[Tripolitanija|Tripolitanije]] pala pod vlast [[Vandali|Vandala]] 439. godine. Vandalski kralj [[Gajzerik]] naredio je rušenje gradskih zidina kako ne bi mogli poslužiti u eventualnoj pobuni protiv vandalske vlasti. To je olakšalo [[Berberi]]ma da 523. godine izvrše strašan pljačkaški pohod od kojega se grad nikada nije oporavio.
 
[[Justinijan]]ov general [[Belizar]] je osvojio grad 534. godine kada je uništio [[Vandalsko kraljevstvo]]. Leptis Magna je postao ''dux limitis'' (provincijska prijestolnica) [[Bizantsko Carstvo|Bizanstkog Carstva]], ali nikada nije vratila stari sjaj. Kao odmazdu za pljačkanja, rimske vlasti su u gradu 543. godine javno smaknuli berberske poglavice<ref>[http://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_(1913)/Leptis_Magna Leptis Magna] u "Katoličkoj enciklopediji" iz 1913. godine, New York: Robert Appleton Company. {{en cionicon}}</ref>. Do [[Arapi|arapskog]] osvajanja Tripolitanije 650-ih, grad su napustili svi osim bizantskog vojnog odreda. Od tada ga je pustinja polako zatrpavala pijeskom.
 
Iskapanja grada su otpočela 1911./12. godinu, pod talijanskom upravom, no do danas iskopano je tek oko 5% grada. Oni spomenici koji su otkopani su ubrzo počeli propadati zbog vrućih i suhih pustinjskih vjetrova, te postoji struja koja zagovara da se grad prestane iskopavati.
 
Tijekom aktualnog [[Rat u Libiji|Rata u Libiji]], Leptis Magna s obližnjim gradovima je u rukama pobunjenika i generalna direktorica UNESCO-a, Irina Bokova, je pozvala obje strane da poštuju hašku Konvenciju o zaštiti kulturne baštine iz 1954. godine.
 
==Znamenitosti==
 
Unutar velikih ruševina grada nalazi se izvanredno sačuvan [[Slavoluk]] Septimija Severa, rimske [[terme]], stari i novi [[forum]], tržnice, skladišta i sjajno [[kazalište]]. Na drugoj strani rijeke Lebde, preko doline, nalazi se i obnovljeni [[amfiteatar]] i mjesto gdje je bio [[hipodrom]]. Kao cjelina, Leptis Magna je najbolje sačuvani rimski grad općenito.
 
Iako je izgrađen za vladavine Augusta i Tiberija, Septimije Sever ga je u potpunosti preoblikovao i ukrasio novim građevinama neoklasicističkog [[Umjetnost starog Rima|rimskog stila]]. Njegov forum, [[bazilika]] i slavoluk se smatraju najnaprednijim primjercima rimske umjetnosti, na koje su uvelike utjecali afrička i istočnjačka tradicija. Skulpture s bazilike, koje su pronađene na licu mjesta, kao i one sa slavoluka, a koje su danas u muzeju u Tripoliju, su inovativne forme oštrih bridova volumena, kako bi bile vidljivije na oštrom afričkom sucu.
 
Drevna gradska luka, s vještačkim bazenom površine 102,000 m², još uvijek ima pristaništa, vezove, utvrde, skladištne prostore i hramove. Otopočeta još za cara Nerona, a dovršena za Septimija Severa, ona je primjer najrazvijenije rimske tehnologije sa svojim ustavama i kanalima koji su regulirali rijeku Lebdu kako ne bi prebrzo istjecala u Sredozemno more i zatrpala muljem luku.
 
Tržnica sadrži votivni luk, kolonadu i trgovine, i jedan je od najbolje sačuvanih dijelova grada.
 
<gallery>
Slika:Forum leptis magna.JPG|<center>Severov forum
Slika:Forum Leptis Magna 03.JPG|<center>Glave na arkadama oko foruma
Slika:Leptis Magna B2.jpg|<center>Kapiteli bazilike
Slika:Circus Leptis Magna Libya.JPG|<center>Amfiteatar
Slika:Market Leptis Magna.JPG|<center>Votivni luk na tržnici
</gallery>
 
==Izvori==
Line 34 ⟶ 52:
==Vanjske poveznice==
{{commonscat}}
*[http://www.alnpete.co.uk/lepcis/ ComprehensiveStranica website,arheologa bykoji anistražuju archaeologistlokalitet] working{{en on the site]icon}}
* [http://www.romanhideout.com/places/leptis_magna1.asp Complete photo coverage ofFotografije Leptis MagnaMagne]
 
{{Coord|32|38|21|N|14|17|26|E|region:LY_type:landmark|display=title}}