Ibiza: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
okviri i povijest |
|||
Redak 24:
|ime mjesta = Bioraznovrsnost i kultura Ibize
|slika = Ibiza old town harbour (236730060).jpg
|godina = [[1999.]] <small>(23. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno i prirodno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, ix, x
Redak 31:
|država = {{ZD+X/Š|ŠPA}}
}}
God. 654., [[Feničani]] su na ovom otoku osnovali [[luka|luku]] koju su prema
Tijekom [[Drugi punski rat|Drugog punskog rata]], 209. pr. Kr., otok su napala dva brata obitelji [[Scipio]], ali je otok ostao vjeran Kartagi. Kako su Kartažani gubili Iberijski poluotok, Ibiza je poslužila generalu Magou kao opskrbna postaja prije bijega na [[Minorca|Minorcu]] i poslije u Ligurniju. Ibiza je uspjela osigurati povoljan sporazum s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]] te je pošteđena stradanja i sačuvala je punske institucije sve do uspostave [[imsko Carstvo|Rimskog Carstva]] kada je postala rimskim ''municipiumom'' (općinom). Tijekom Rimskog Carstva Ibiza je ostala mirnom carskom lukom, daleko od važnijih trgovačkih putova.
Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], otokom su nakratko zavladali [[Vandali]], pa potom [[Bizantsko Carstvo]], da bi je 902. godine osvojili [[Mauri]]. Tijekom islamske vlasti Ibiza je administrativno bila spojena s najbližim gradom na iberijskoj obali, [[Dénia|Déniom]], u tzv. taifu Denia.
U proljeće 1110. godine Ibizu, zajedno s otocima [[Formentera]] i [[Menorca]], napao je [[Norveška|norveški]] kralj [[Sigurd I.]] na svom putu u [[Križarski ratovi|križarski pohod]] na [[Jeruzalem]]. To je učinio kako bi oslabio muslimansku vlast na Iberskom poluotoku. Ibizu je naposlijetku osvojio [[aragon]]ski kralj [[Jakov I. Aragonski]] 1235. godine i od tada je otok imao svoju samoupravu. No, [[Filip V., kralj Španjolske]] je ukinuo lokalnu vladu i autonomiju otoka, što je potrajalo sve do 1970-ih kada je usvojen ustav [[Baleari|Baleara]] kojim im je zajamčena autonomija.
==Znamenitosti==
[[Datoteka:EIVISSA Sant Miquel (1296775245).jpg|mini|<center>Sant Miquel]]
Gornji grad Ibize, koji je ujedno i najstariji, je izvanredan primjer utvrđene [[akropola|akroopole]] koja je izvanredno sačuvana u načinu na koji njezini zidovi i urbano tkivo uspješno odražavaju najranije feničko naselje, s [[Arapi|arapskim]] i [[Katalonija|katalonskim]] [[renesansa|renesansnim]] [[toranj|tornjevima]]. Dugogodišnja izgradnja zidina nije uništila nacrte ulica, već ih je uklopila u posljednjim fazama. Nedirnute renesansne utvrde iz 16. stoljeća su izgrađene u talijanskom stilu koji se može naći širom [[Novi svijet|Novog svijeta]].
Na jugozapadnoj padini Gornjeg grada nalazi se feničko-punsko groblje Puig des Molins koje je korišteno do kraja rimskog razdoblja. U njemu je otkriven običaj spremanja pepela pokojnika u prerodne niše u stijenama (grotto) iz 6. stoljeća pr. Kr., dok su kasnije kopane vještačke niše i grobne komore. U nekima su pronađeni i obiteljski monolitni sarkofazi i grobne figure i drugi kultni predmeti. Na terasama groblja su čak posađeni maslinici kako bi se iskoristila vlažnost podzemnih prostorija.
Arheološkim iskapanjima otkriveni su arapski utjecaji na izgled grada. Naime otkriven je zemljani zid ''medine'' (središte grada) s uskim ulicama koje su povezivale kuće s prozorima na privatno dvorište koja su s druge tri strane zatvoreni zidovima. Katalonski utjecaj je očitiji s dvorcem iz 13. stoljeća koji je dograđen u 16. stoljeću i gotičkom katedralom u središtu grada.
Fenički arheološki lokalitet ''Sa Caleta'' je zapravo naselje pored mjesta ekstrakcije soli koje je napušteno 590. pr. Kr. kako bi se osnovao grad Ibiza, a kasnije je erodiralo u more. Njegove razbacane kvadratične kuće su bile povezane nepravilnim ulicama i trokutastim trgovima, i u njima je živjelo oko 800 stanovnika koji su imali pravednu društvenu strukturu i gospodarstvo utemeljeno na poljoprivredi, metalurgiji, soli i ribarstvu.
U blizini se nalaze i drugi fenički spomenici poput drevne cisterne, ali i muslimansko groblje, te ruševine kršćanske kapele. U području ''Ses Feixes'', nasuprot Gornjeg grada, nalazi se originalni sustav navodnjavanja koji se sastoji od podjele parcela na kvadrate mrežom kanala koji su ujedno i skupljali vodu i navodnjavali polja.
Na kraju, na južnom vrhu otoka nalazi se kulturni krajolik ''Las Salinas'' koji se sastoji od stoljetnih sustava [[kanal]]a, [[nasip]]a i [[brana]] kojima je stvoreno vlažno područje iznimne ljepote i ekološke važnosti za [[bioraznolikost]] s karakterističnom [[flora|florom]] i [[fauna|faunom]].
Također, evolucija morske obale Ibize je jedan od najboljih primjera utjecaja [[Posidonia|Posidonije]] i njezine interakcije s obalnim i morskim [[ekosustav]]ima.
<gallery>
Slika:ForbysIbizaTown 02.jpg|<center>Gornji grad, [[Ibiza (grad)|Ibiza]]
Slika:Eglesia Sant Pere, Dalt Vila, Ibiza (3582546482).jpg|<center>Katedrala sv. Petra
Slika:Ibiza Town, view from the headland (250670599).jpg|<center>Druga strana grada
Slika:Hipogeo Puig des Molins.jpg|<center>Jedna od grobnica
Slika:Ibiza rock volcano (747230830).jpg|<center>Cala d'Hort, Eivissa
</gallery>
==Vanjske poveznice==
* [http://oliba.uoc.es/eivifor/a2_uk/index.html Eivissa i Formentera zauvijek] izložba Katalonskog sveučilišta {{en icon}}
* [http://www.ibiza.es/portal/index.php?lang=en Eivissa] službene stranice svjetske baštine {{es}} {{en icon}} {{de}}
{{Svjetska baština u Španjolskoj}}
| |||