Drago Gervais: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sređeno, ispravljeno, dorađeno
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Rodna kuća u Opatiji mu je nosila adresu: Abbatia 227, a u matičnoj knjizi rođenih upisan je pod imenom Carolus Iulius Oscar Gervais. Srednje škole polazio je u [[Opatija|Opatiji]] i na [[Sušak]]u, dok je [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilište]] ([[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravni fakultet]]) završio u Zagrebu.
 
Služio je kao odvjetnički pripravnik u [[Bjelovar]]u i [[Beograd]]u. Odmah i poslije rata vratio se u svoju oslobođenu domovinu, da bude pri ruci narodnim vlastima oko sređivanja prilika u [[Istra|Istri]], iz koje je za vrijeme krute fašističke vladavine morao emigrirati. Nekokao jebrojni vrijeme[[emigracija radioistarskih u [[TANJUGHrvata|Tanjuguistarski Hrvati]],. zatimU uto Ministarstvuvrijeme vanjskihje poslovadjelovao u Beogradu, a ondadružeći se opetpoznatim vratioHrvatima uIstranima i Primorcima kao što su [[Rijeka|RijekuIvan Matetić Ronjgov]], gdje[[Mate jeBalota]] preuzeo(Mijo funkcijuMirković) direktora dramei [[HrvatskoDavid narodnoKabalin]]. kazališteDjelovao Ivanaje u ediciji ''Oko plTrsta''.<ref>[http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_1.nsf/AllWebDocs/10a ZajcaKolo Višnja Višnjić Karković:Prilozi Draga Gervaisa u Rijeci|Hrvatskogperiodičkim narodnogpublikacijama kazalištaod »Ivan1925. Zajc«]do 1987.], kojemu</ref> neštoNeko kasnijeje dolazivrijeme naradio čelo kaou [[intendantTANJUG|Tanjugu]], tezatim ostajeu Ministarstvu vanjskih poslova u Beogradu. Kuriozitet je da su mu pjesme na tomčakavskom položajunarječju sveobjavili dou svojeizdanjima nenadane''Između idva tragičnerata smrti,- [[1novija hrvatska lirika'' iz 1942. srpnja]]godine [[1957]](ur. Vinko Nikolić), ''Hrvatska majka u Sežanipjesmi'' iz 1941. godine te ''Četrdeset dvojica'' iz 1942. godine (ur. Ljubo Wiesner) dok je bio u emigraciji, iako nije za to znao.
 
Nakon oslobođenja se opet vratio u [[Rijeka|Rijeku]], gdje je pokrenuo hrvatski tisak. Preuzeo je funkciju direktora drame [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatskog narodnog kazališta »Ivan Zajc«]], kojemu nešto kasnije dolazi na čelo kao [[intendant]], te ostaje na tom položaju sve do svoje nenadane i tragične smrti, [[1. srpnja]] [[1957]]., u Sežani.
 
Pisao je pripovijesti, feljtone i komedije (Reakcionari, Brod je otplovio, Radi se o stanu, Karolina riječka), ali je u ''književnost'' ušao ''prije svega kao [[Čakavsko narječje|čakavski]] pjesnik''. Već prvom zbirkom ''Čakavski stihovi'' ([[1929]].) postigao je velik uspjeh i postao ne samo pjesnik svoga zavičaja nego i jedan od naših najboljih dijalektalnih pjesnika. Još [[1929]]. izdaje u [[Crikvenica|Crikvenici]] svoje ''Čakavske stihove'', koje mu kasnije u različitim izdanjima izlaze ponovo više puta (1935 i 1940, 1949, 1951, 1955, 1964. i 1987); zbirka iz 1964. godine najpotpunija je. Godine [[1951]]. »Zora« mu je izdala i zbirku ''Istarski kanat''.
Line 45 ⟶ 47:
=== Filmografija ===
* [[Barba Žvane]] (scenarij, 1949.)
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==