Marko Križevčanin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
Postavši [[svećenik]], vratio se u svoju zavičajnu biskupiju u kojoj je djelovao kratko vrijeme. [[Kardinal]] [[Petar Pázmány]] pozvao ga je u [[Mađarska|Ugarsku]], učinio ga ravnateljem [[sjemeništa]] u [[Trnava (Slovačka)|Trnavi]] i [[ostrogon]]skim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu [[Benediktinci|benediktinske]] opatije [[Széplak]], kod Košica, koja je tada bila vlasništvo ostrogonskoga kaptola.
Košice su u ono doba bile utvrda ugarskoga kalvinizma. Da bi ojačao položaj malobrojnih katolika, gradski je upravitelj, namjesnik [[kralj]]a [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matije II.]], [[Andrija Dóczi]] pozvao u Košice dva [[Isusovci|isusovca]]: [[Sveti Stjepan Pongrácz|Stjepana Pongrácza]] i [[Sveti
Tako su kalvini potakli narod na bun optuživši lažno [[Katoličanstvo|katolike]], da su [[13. srpnja]] [[1619]]., izazvali [[požar]] u [[grad]]u. Tada se u Košicama s isusovcima nalazio i naš sveti Marko. U tim teškim časovima htjeli su zajedno pomoći katolicima u gradu. No kad je zapovjednik kalvinske [[vojska|vojske]] [[Juraj Rákóczi]], [[3. rujna]] [[1619.]] sa svojim hajducima ušao u Košice, odmah su zatvorili trojicu katoličkih svećenika. Kroz 3 dana nisu im dali ni jesti ni piti. Zapovjednik je vojske obećao Marku Krizinu pokloniti crkveno imanje samo ako se odrekne katolicizma i postane kalvin. Marko je to najenergičnije odbio.
| |||