Dragutin Gorjanović-Kramberger: razlika između inačica

[[Datoteka:Krapina - Hruskovo 02.jpg|mini|Nalazište krapinskog pračovjeka]]

 

 

Rođen je u Zagrebu 25. listopada 1856. Tu je završio osnovno školovanje, zatim četiri razreda velike realke, te dio preparandije (učiteljske škole). Tada upisuje studij prirodnih znanosti u [[Zürich|Zürichu]], no ubrzo prelazi na sveučilište u [[München]] k znamenitom anatomu i paleontologu profesoru [[Karl Zittel|Karlu Zittelu]]. Godine [[1879]]. doktorirao je disertacijom o fosilnim ribama u [[Tübingen|Tübingenu]]. [[1880]]. godine vratio se u Zagreb, primljen je u Narodni muzej k prof. Pilaru. Dvije godine potom kao dobar hrvatski rodoljub, sukladno cjelokupnom tadašnjem ozračju, promijenio je svoje njemačko prezime u Gorjanović. Uz karijeru muzealca, od [[1883]]. godine započeo je i karijeru sveučilišnog nastavnika predajući najprije paleontologiju kralješnjaka, a od [[1886]]. godine cijelu paleontologiju. Vrlo mlad, [[1891]]. godine izabran je za dopisnog člana [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavensku akademije znanosti i umjetnosti]]. Baveći se poglavito paleontologijom, već u tom razdoblju, do kraja 90-ih godina, objavio je više od 50 radova u uglednim europskim časopisima. Uporedo s tim aktivnostima, Gorjanović- Kramberger je , nakon smrti suradnika i mentora prof. Pilara 1893., radio i na osnivanju te vođenju znanstvenih institucija u Hrvatskoj vezanih uz geologiju i paleontologiju. Otkrio je, opisao i sistematizirao velik broj novih vrsta, rodova i porodica fosilnih riba, odredivši njihovu starost, životni okoliš i filogenetske odnose. Proučavao je i druge skupine organizama, fosilne guštere, sisavce, i dr. Već tada, smiono i razložno ulazio je u raspre sa starijim i tada poznatijim autoritetima iz poznatih znanstvenih središta, o čemu govore i mnoga sačuvana pisma. Ona ujedno svjedoče o uvažavanju na koje je nailazio već kao mlad znanstvenik.