Staklenički plinovi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: ru:Парниковые газы
Staklenički plinovi - nadopunio
Redak 1:
[[Datoteka:NOAA-greenhouse-gases-till-2006-de.png|thumbmini|300px|rightdesno|Porast količine stakleničkih plinova plinova u atmosferi]]
[[Datoteka:Greenhouse_Gas_by_Sector.png|thumbmini|300px|rightdesno|Uzroci]]
[[Datoteka:Atmospheric Transmission.png|mini|300px|desno|Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području]]
'''Staklenički plinovi''' su [[plin|plinovi]] koji uzrokuju [[efekt staklenika]] u [[planet|planetarnoj]] [[atmosfera|atmosferi]].
 
Najzastupljeniji i najjači staklenički plin je [[voda|vodena para]]. Plinovi kojih je manje i imaju slabiji učinak su [[ugljikov(IV) oksid]] i [[metan]]. <ref> [http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/syr/ar4_syr_appendix.pdf] "IPCC AR4 SYR Appendix Glossary", 2008.</ref>
Vodena para je uglavnom rezultat isparavanja hidrosfere i transpiracije biljnog pokrova, ugljikov(IV) oksid je rezultat aerobnog disanja i gorenja, a metan taljenja i raspada [[klatratiMetanski klatrat|klatrata]], anaerobnih procesa, kao i nekih industrijskih procesa ([[industrijski uzgoj životinja]], pročiščavanje [[otpadne vodeZagađenje|otpadnih voda]], sječa šuma, prehrana).
 
Zajednička značajka svih stakleničkih plinova je da otežavaju izlazak dugovalnog toplinskog [[zračenje|zračenja]] iz atmosfere planeta. Neki od njih imaju negativni utjecaj na koncentraciju ozona u stratosferi.
 
Rezultat nazočnosti stakleničkih plinova je podignuta temperatura atmosfere, zbog čega je taj učinak odgovoran za održavanje života na Zemlji, koja bi bez njega bila u prosjeku 33 ºC hladnija. <ref> Karl TR, Trenberth KE: "Modern Global Climate Change" [http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/302/5651/1719], journal=Science, 2003.</ref> <ref> Le Treut H, Somerville R, Cubasch U, Ding Y, Mauritzen C, Mokssit A, Peterson T and Prather M [http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf] "Historical Overview of Climate Change Science In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change, publisher=Cambridge University Press, 2008.</ref> <ref> [http://nasascience.nasa.gov/earth-science/oceanography/ocean-earth-system/ocean-water-cycle] "NASA Science Mission Directorate article on the water cycle", publisher=Nasascience.nasa.gov, 2010.</ref>
Rezultat nazočnosti stakleničkih plinova je podignuta temperatura atmosfere, zbog čega je taj učinak odgovoran za održavanje života na Zemlji, koja bi bez njega bila u prosjeku 30 stupnjeva hladnija.
 
U novije vrijeme, pronađeno je da je njihova povišena koncentracija u korelaciji s [[globalno zatopljenje|globalnim zatopljenjem]]. Od početka [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]], izgaranje fosilnih goriva je doprinijelo povećanju ugljikovog dioksida u atmosferi, sa 0,028 % na 0,039 % (povećanje za 40 %). <ref> [http://cdiac.ornl.gov/pns/faq.html] "Frequently Asked Global Change Questions", publisher=Carbon Dioxide Information Analysis Center</ref> <ref> [http://www.esrl.noaa.gov/gmd/ccgg/trends/] NOAA </ref>
 
== Popis najčešćih stakleničkih plinova ==
* [[voda|vodena para]]
* [[ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksid]]
* [[metan]]
* [[klorofluorougljici]] ([[freon]]i)
* [[dušikovi oksidi|dušikov suboksid]]
* [[ozon]]
* [[sumporov(VI) fluorid]]
 
Utjecaj stakleničkih plinova na globalno zatopljenje ovisi o svojstvima plinova i o njihovoj prisutnosti u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Tako na primjer, metan je oko 80 puta jači staklenički plin od ugljikovog dioksida, ali je puno manje prisutan u atmosferi, tako da je njegov doprinos globalnom zatopljenju puno manji.<ref> John Houghton: "Global warming", publisher=Institute of Physics, 2005., journal=Reports on Progress in Physics [http://stacks.iop.org/RoPP/68/1343]</ref> Stakleničke plinove možemo podijeliti prema njihovom doprinosu [[Efekt staklenika|staklenički učinak]]:
== Vanjske poveznice ==
 
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|-
! Plin <br /> &nbsp;
! style="text-align:left;"| Formula <br /> &nbsp;
! Doprinos <br /> (%)
|-
| [[Vodena para]] || H<sub>2</sub>O || 36 – 72 % &nbsp;
|-
| [[ugljikov(IV) oksid|Ugljikov dioksid]] || CO<sub>2</sub> || 9 – 26 %
|-
| [[Metan]] || CH<sub>4</sub> || 4 – 9 % &nbsp;
|-
| [[Ozon]] || O<sub>3</sub> || 3 – 7 % &nbsp;
|}
 
Nije moguće sasvim točno izračunati ili izmjeriti doprinos pojedinog plina na staklenički učinak. To je zato što neki plinovi upijaju, pa zatim emitiraju [[infracrveno zračenje]], sa istim [[Valna duljina|valnim duljinama]] kao drugi staklenički plinovi, pa se ne može razdvojiti točan utjecaj pojedinog plina. Treba napomenuti da i [[oblaci]] upijaju, pa zatim emitiraju infracrveno zračenje, što isto otežava točnu procjenu. <ref> [http://www.atmo.arizona.edu/students/courselinks/spring04/atmo451b/pdf/RadiationBudget.pdf] "Earth’s Annual Global Mean Energy Budget" J. T. Kiehl, Kevin E. Trenberth, journal=Bulletin of the American Meteorological Society' 2006. [http://web.archive.org/web/20060330013311/http://www.atmo.arizona.edu/students/courselinks/spring04/atmo451b/pdf/RadiationBudget.pdf]</ref> <ref> [http://www.realclimate.org/index.php?p=142] 2005., "Water vapour: feedback or forcing?", publisher=RealClimate, 2006.</ref>
 
Glavni sastojci atmosfere [[dušik]], [[kisik]] i [[argon]] nisu staklenički plinovi, jer ne upijaju infracrveno zračenje.
 
==Prirodni i umjetni izvori stakleničkih plinova==
Freoni nastaju samo ljudskom djelatnošću, dok svi ostali staklenički plinovi imaju i prirodne i umjetne izvore. Za vrijeme zadnjeg međuledenog doba ili [[holocen]]a, koncentracija stakleničkih plinova je bila uglavnom konstantna, sve do industrijske revolucije, kada je došlo do povećanja svih stakleničkih plinova. Glavni uzrok za njihovo povećanje su izgaranje [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] i pretjerana sječa šuma. <ref> [http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter1.pdf] "Chapter 1 Historical Overview of Climate Change Science", Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change, 2008., publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change</ref> <ref> [http://www.grida.no/Climate/ipcc/emission/049.htm] "Chapter 3, IPCC Special Report on Emissions Scenarios, 2000.", publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change, 2000.</ref>
 
{| class="wikitable" style="text-align:center;"
|-
!Plin
!Preindustrijska razina
!Današnja razina&nbsp;&nbsp;
!Povećanje od 1750.&nbsp;&nbsp;
!Dodatno zračenje (W/m<sup>2</sup>)
|-
| [[ugljikov(IV) oksid|Ugljikov dioksid]] || 0,0280% || 0,0388% || 0,0108 % || 1,46
|-
| [[Metan]] || 0,0000700% || 0,0001745% || 0,0001045% || 0,48
|-
| [[dušikovi oksidi|dušikov suboksid]] || 0,0000270% || 0,0000314% || 0,0000044% || 0,15
|-
| [[freon|freon R12]] || 0 || 0,0000000533% || 0,0000000533% || 0,17
|}
 
Analiza jezgri leda, izbušenih u [[Ledenjak|ledenom pokrivaču]], mogu se iskoristiti da se vidi veza između temperatura i promjena razine stakleničkih plinova, u zadnjih 800 000 godina. Zrak uhvaćen u mjehurićima iz leda, mogu isto pokazati promjene količine ugljikovog dioksida (CO<sub>2</sub>) i metana (CH<sub>4</sub>) u atmosferi, u prošlosti.
 
==Staklenički plinovi nastali ljudskim djelatnostima==
Glavni izvori stakleničkih plinova nastalih ljudskim djelatnostima su: <ref> [http://www.grida.no/climate/ipcc_tar/wg1/fig6-6.htm] "Climate Change 2001: Working Group I: The Scientific Basis", 2006.</ref>
*izgaranje [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] i uništavanje [[šuma]], dovode do povećanja ugljikovog dioksida u atmosferi. Krčenje šuma u [[Tropi|tropskim područjima]], za dobivanje poljoprivrednih površina, prestavlja treći utjecaj na povećanje ugljikovog dioksida u atmosferi.
*prerada fosilnih goriva, [[Odlagalište otpada|odlagalište otpada]], [[stočarstvo]], [[Riža|rižina polja]] i izgaranje [[biomasa]], dovode do povećanja metana u atmosferi.
*[[rashladna sredstva]] u [[Klimatizacija|klimatizaciji]], potisni plinovi za sprejeve, sredstva za čišćenje, otapala, aparati za gašenje požara, dovode do povećanja freona i [[haloni|halona]] u atmosferi ([[klor]] i [[brom]]).
*umjetna gnojiva, izgaranja biomasa, organska industrija i spaljivanja otpada, dovode do povećanja dušikovih oksida u atmosferi
*[[fotokemijski smog]] (promet, energetika, industrija), dovode do povećanja ozona u atmosferi
 
==Potencijal globalnog zatopljavanja==
'''Potencijal globalnog zatopljavanja''' (engl. ''global warming potential – GWP'') je mjera kojom se opisuje utjecaj jedinične mase pojedinog plina na [[Globalno zatopljenje|globalno zatopljenje]], a u odnosu na istu količinu ugljikovog dioksida. Pri tom se uzima u obzir fizikalno-kemijska osobina plina i procijenjeni životni vijek u atmosferi. <ref> Intergovernmental Panel on Climate Change: "Fourth Assessment Report", [http://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar4/wg1/ar4-wg1-chapter2.pdf], Table 2.14, Chap.&nbsp;2, p.&nbsp;212</ref>
 
{| class="wikitable" style="text-align: right"
|+ Atmosferski životni vijek i potencijal globalnog zatopljavanja za različite stakleničke plinove
|-
! rowspan="2" | Naziv plina
! rowspan="2" | Kemijska formula !! rowspan="2" | Životni vijek <br /> (godine)
! colspan="3" | Potencijal globalnog zatopljavanja u određenom vremenu
|-
! 20-godina !! 100-godina !! 500-godina
|-
| style="text-align:left;"| '''[[ugljikov(IV) oksid|Ugljikov dioksid]]'''
| style="text-align:center;"| CO<sub>2</sub>|| 50-200 || 1 || 1 || 1
|-
| style="text-align:left;"| '''[[Metan]]'''
| style="text-align:center;"| CH<sub>4</sub>|| 12 || 72 || 25 || 7,6
|-
| style="text-align:left;"| '''[[dušikovi oksidi|Dušikov suboksid]]'''
| style="text-align:center;"| N<sub>2</sub>O || 114 || 289 || 298 || 153
|-
| style="text-align:left;"| '''[[freon|Freon R-12]]'''
| style="text-align:center;"| CCl<sub>2</sub>F<sub>2</sub>|| 100 || 11 000 || 10 900 || 5 200
|-
| style="text-align:left;"| '''[[freon|Freon R-22]]'''
| style="text-align:center;"| CHClF<sub>2</sub>|| 12 || 5 160 || 1 810 || 549
|-
| style="text-align:left;"| '''Tetrafluorometan'''
| style="text-align:center;"| CF<sub>4</sub>|| 50 000 || 5 210 || 7 390 || 11 200
|-
| style="text-align:left;"| '''Heksafluoroetan'''
| style="text-align:center;"| C<sub>2</sub>F<sub>6</sub>|| 10 000 || 8 630 || 12 200 || 18 200
|-
| style="text-align:left;"| '''[[Sumporov heksafluorid]]'''
| style="text-align:center;"| SF<sub>6</sub>|| 3 200 || 16 300 || 22 800 || 32 600
|-
| style="text-align:left;"| '''Dušikov trifluorid'''
| style="text-align:center;"| NF<sub>3</sub>|| 740 || 12 300 || 17 200 || 20 700
|}
 
==Protokol iz Kyota==
[[Protokol iz Kyota]] uz Okvirnu konvenciju [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] o promjeni klime, dodatak je međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova. Do sad ga je potpisalo 170 država i vladinih organizacija (stanje: prosinac 2006.). Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005., kada ga je ratificirala [[Rusija]]. Države koje su ga ratificirale čine 61% zagađivača.
 
Protokolom se smanjuje ispuštanje šest stakleničkih plinova: ugljičnog dioksida, metana, dušikovog suboksida, fluoriranih ugljikovodika (freona), perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida. [[Sjedinjene Američke Države]] i neke manje države odbile su ratificirati protokol iz Kyota. [[Greenpeace]] smatra, da je protokol postavio preskromne ciljeve, kojima se neće postići veći pomaci.
 
[[Hrvatski sabor]] je 27. travnja 2007. ratificirao protokol iz Kyota. [[Hrvatska]] je postala 170. država, koja je prihvatila ovaj dokument. Usvajanjem je prihvaćena obaveza smanjenja emisije stakleničkih plinova za 5% do 2012. Hrvatska je godinama odlagala ratifikaciju sporazuma, jer se željela izboriti za povoljniji položaj u odnosu na onaj koji bi imala, da se smanjenje računalo prema 1990. godini. Bazna pozicija je 34,62 milijuna tona ugljikovog dioksida godišnje.
 
== Izvori ==
{{Reflist|3}}
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://klima.mzopu.hr/default.aspx?id=4 Ministarstvo zaštite okoliša]
* [http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/cehulic/plinovi.htm FER]
Line 27 ⟶ 129:
 
[[Kategorija:Kemija]]
[[Kategorija:Atmosfera]]
[[Kategorija:Ekologija]]
 
[[af:Kweekhuisgas]]