Ivan Focht: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
Focht se školovao u Zagrebu u klasi profesora Vladimira Filipovića. Nakon odbrane doktorske teze vraća se u Sarajevo, gdje predaje estetiku na Odsjeku za filozofiju sve do odlaska u mirovinu. Nakon odlaska u mirovinu preslio se u Zagreb, gdje živi do kraja života. Mnogi njegovi sljedbenici, osobito njegovi učenici rado će ga se sjećati čitav život. Zašto? Prije svega zato što je Ivica imao dovoljno hrabrosti da u sveopćoj poplavi jednostranog marksizma i socrealizma pronađe i utre put fenomenološkom promišljanju i tumačenju umjetnosti, posbice glazbe. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, ponajmanje odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja,nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.
 
Hrvatski estetik Ivan Focht napisao je slijedeće knjige: ''Moderna umjetnost kao ontološki problem'' (Beograd, 1965.),''Istina i biće umjetnosti'' (Sarajevo, 1959.), ''Uvod u estetiku'' (3 izdanje 1984.), ''Tajna umjetnosti'' (Zagreb, 1976.) i Savremena estetika muzike (Beograd, 1986.)i druge. Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom i objavio nekoliko značajnih knjiga o [[gljive|gljivama]] (Gljive Jugoslavije, Ključ za gljive, itd.). Bio je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]].
 
{{DEFAULTSORT|Focht, Ivan}}