Peter Paul Rubens: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: kaa:Peter Paul Rubens |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 14:
}}
'''Peter Paul Rubens''' je bio značajna osoba [[barok]]nog slikarstva 17. stoljeća i pokretač novog slikarstva pokreta, boja i senzualnosti. Najpoznatiji je po svojim [[Protufreformacija|protureformatorskim]] [[oltar]]
Uz veliki studio u [[Antwerpen]]u gdje je stvarao slike popularne kod plemstva i kolekcionara cijele Europe, Rubens je bio klasično obrazovan u [[humanizam|humanističkoj]] školi,
==Biografija==
[[Datoteka:Peter Paul Rubens 105.jpg|mini|lijevo|''Rubens i Isabella Brant u Honeysuckle Boweru'', 1609.-10. [[Alte Pinakothek]], [[München]].]]
===Rani dani===
Rubens je rođen u [[Siegen]]u, [[Njemačka]], od roditelja Jana Rubensa i Marije Pypelincks. Njegov otac i majka [[Kalvinizam|kalvinisti]] pobjegli su iz Antwerpena u [[Koln]] 1568. godine nakon pojačanih vjerskih previranja i progona [[Protestantizam|protestanata]] za vrijeme
U Antwerpenu, Rubens je završio humanističko obrazovanje, učio latinski i klasičnu literaturu. S četrnaest godina započeo je umjetničku naobrazbu kod ponajboljih gradskih slikara tog doba.<ref>Held (1983): 14.-35.</ref> Većina njegovog obrazovanja sastojao se u kopiranju ranijih djela, kao što su [[drvorez]]i [[Hans Holbein, mlađi|Hansa Holbeina mlađeg]] i [[grafike]] [[Marcantonio Raimondi|Marcantonia Raimondija]] prema [[Rafael]]u. Rubens je završio svoje naukovanje 1598. u vrijeme kada je primljen u “Ceh sv. Luke” kao neovisan majstor.<ref>Belkin (1998): 22.–38.</ref>
Redak 27:
[[Datoteka:Rubens lerma.jpg|mini|lijevo|''Konjanički portret vojvode od Lerma'', Prado, Madrid. Rubens je naslikaoovu sliku prilikom svog prvog putovanja u Španjolsku 1603.]]
[[Datoteka:Rubens vallicella.jpg|mini|desno|150px|''Obožavanje Djevice'', 1608. ulje na slitini i bakru, Santa Maria u Vallicelli, Rim. Ovo je središnja ploča visokog oltara.]]
Godine 1600. Rubens je putovao u Italiju, najprije u [[Venecija|Veneciju]], gdje je vidio djela [[Tizian]]a, [[Paolo Veronese|Veronese]]a i [[Tintoretto|Tintoretta]] prije no što se smjestio u [[Mantova|Mantovi]] na dvoru vojvode Vincenza I. Gonzage.
Rubens je putovao u Španjolsku u diplomatskoj misiji 1603. godine noseći poklone obitelji Gonzaga na dvor [[Filip III. Španjolski|Filipa III.]] Dok je bio ondje vidio je bogatu kolekciju Rafaelovih i Tizianovih djela koje je skupio kralj [[Filip II. Španjolski|Filip II.]]<ref>Belkin (1998): 71.–73.</ref> Ovo je bilo prvo njegovo putovanje
Od 1604. proveo je četiri godine u Mantovi, Genovi i Rimu gdje je naslikao brojne portrete
Utjecaj Italije na Rubensa bio je izniman. Pored umjetničkih utjecaja, Rubens se nastavio dopisivati s talijanskim prijateljima cijeli svoj život; čak se i potpisivao kao "Pietro Paolo Rubens" i često govorio o povratku na poluotok – želja koja mu se nije ostvarila.<ref>Belkin (1998): 95.</ref>
Redak 40:
[[Datoteka:Peter Paul Rubens 068.jpg|lijevo|mini|180px|''[[Podizanje križa (Rubens)]]'', 1610.–11., središnja ploča oltara Gospine katedrale u Antwerpenu.]]
Čuvši za majčinu bolest 1608. godine, Rubens se uputio u Antwerpen, no majka mu je umrla prije njegova dolaska. Njegov povratak u Antwerpen se podudarao s godinama novog prosperiteta zahvaljujući “[[Antwepenski sporazum|Antwerpenskom sporazumu]]” iz 1609. kojim je nastupilo “dvanestogodišnje primirje”. U listopadu iste godine Rubens je postavljen za dvorskog slikara austrijskog vojvode [[Albert VII. Austrijski|Alberta]] i [[Princeza Isabella Clara Eugenia|Isabelle Španjolske]], upravitelja Nizozemskih pokrajina. Dozvoljeno mu je da svoj studio iz dvora u [[Bruxelless]]u preseli u Antwerpen. S nadvojvotkinjom Isabellom ostao je u dobrim odnosima sve do njene smrti 1633. godine, ne samo kao
Godine 1610.
[[Datoteka:Peter Paul Rubens 032.jpg|mini|desno|Peter Paul Rubens i Frans Snyders, ''Okovani Prometej'', 1611.-12., Muzej umjetnosti, Philadelphia.]]
Oltarne slike za Gospinu katedralu u Antwerpenu su utvrdile njegovo mjesto kao vodećeg slikara Flandrije. “Podizanje križa”,
Rubens je iskoristio tiskane ilustracije u knjigama kako bi još više proširio svoju slavu širom Europe. Izuzev nekoliko sjajnih [[bakropis]]a, on je samo crtao predlške po kojima su stručnjaci kao [[Lucas Vorsterman]] pravili [[grafika|grafike]].<ref>Pauw-De Veen (1977): 243.-251.</ref> Ipak je sam
===Rad za Mariju de' Medici i diplomatske misije (1621.–1630.)===
Redak 54:
Godine 1621., kraljica Francuske, [[Marija de' Medici]] naručila je od Rubensa dvije velike alegorijske slike koje su trebale slaviti njezin život i njezina muža [[Henrik IV. Francuski|Henrika IV.]] za “Luxemburšku palaču” u [[Pariz]]u. Louvreu, postavljena je 1625., ali nikada nije bila potpuno dovršena. <ref>Belkin (1998): 175; 192; Held (1975): 218–233, esp. pp. 222–225.</ref> Mariju je protjerao iz Francuske njezin sin [[Luj XIII. Francuski|Luja XIII.]] i umrla je u Kolnu 1642. godine, u istoj kući u kojoj je Rubens živio kao dječak.<ref>Belkin (1998): 173.-175.</ref>
Po isteku Dvanaestogodišnjeg primirja 1621. godine,
Rubens je proveo nekoliko mjeseci u Madridu od 1628.–1629. gdje je pored svoje diplomatske misije naslikao i nekoliko važnih djela za kralja Filipa IV. Tu se sprijateljio sa slikarom [[Diego Velázquez|Velazquezom]], te su njih dvojica planirali skupa otputovati u Italiju, ali Rubens se morao vratiti u Antwerpen i Velázquez je putovao bez njega.<ref>Belkin (1998): 217.–218.</ref>
Redak 64:
===Posljednje godine (1630.–1640.)===
Rubens je
Godine 1630., četiri godine nakon smrti njegove supruge, 53-godišnji slikar oženio je
[[Datoteka:Peter Paul Rubens 102.jpg|mini|desno|300px|''Farmeri se vraćaju s polja'', oko 1635.-8., Galerija [[Pitti]], Firenca.]]
Godine 1635.
Rubens je preminuo od [[giht]]a [[30. svibnja]], [[1640]]. Sahranjen je u crkvi sv. Jakova u Antwerpenu. Ostavio je za sobom osmero djece, tri s Isabellom i petero s Hélènom; njegovo najmlađe dijete je rođeno osam mjeseci nakon njegove smrti.
|