Ana Milodanović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Ana Milodanović''' (Žednik, 18. svibnja 1926.)<ref name="clanice">[http://www.matijagubec.org.rs/galerija06.htm HKPD Matija Gubec Tavankut] Stranice posvećene prija...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Ana Milodanović''' ([[Žednik]], [[18. svibnja]] [[1926.]])<ref name="clanice">[http://www.matijagubec.org.rs/galerija06.htm HKPD Matija Gubec Tavankut] Stranice posvećene prijašnjim članicama Likovne kolonije, preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>, bila je [[naivna umjetnost|naivna umjetnica]] u [[naivna umjetnost u tehnici slame|tehnici slame]]. Rodom je [[Bačka|bačka]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvatica]]. Sestra je slikarica [[Teza Milodanović|Teze]] i [[Đula Milodanović|Đule]].
 
== Životopis ==
Redak 7:
 
Još ožujka 1962. je izlagala na izložbi slikara amatera u Tavankutu.<ref name="clanice"/>
Od 14. do 22. veljače [[1965.]] je imala svoju izložbu, gdje je izložila svoje radove zajedno s još nekoliko naivnih umjetnica iz KUD-a Matija Gubec (slikarice naivke [[Cilika Dulić Kasiba]], [[Kata Rogić]], slamarke [[AnaMarga MilodanovićStipić]], [[Đula Milodanović]], [[Teza Milodanović]]) i slikara amatera. Bilo je to u Subotici, a izložba se zvala ''Amateri i naivci - Tavankut''.<ref name="clanice"/> Zbog velike pozornosti koju su privukle i povoljnih ocjena kritičara i javnosti, slamarke više nisu morale izlagati zajedno sa slikarima, nego su od onda mogle izlagati samostalno.<ref name="slamarke"/> Do danas je djela izložila na preko 100 skupnih izložaba.<ref name="clanice"/>
 
Članicom kolonije je bila do 1972., godine kad su bile velike čistke nakon [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]], kad je brojnim uglednim članovima (kao što su [[Stipan Šabić]], [[Marko Vuković]], [[Pero Skenderović]], [[Naco Zelić]], [[Ivan Balažević]]...) onemogućen rad u Društvu. Unatoč tome, djela joj se i izlagalo i poslije toga na izložbama Likovne kolonije. <ref name="clanice"/> Kao i kolegica [[Marga Stipić]], prva joj je izložba bila ožujka 1962., gdje su izlagali slikari amateri u Tavankutu. S te izložbe joj je poznata slika "Rit"<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/galerija/slika%20211.jpg HKPD Matija Gubec Tavankut] Slika Ane Milodanović: "Rit", slama, 1962.</ref> (prvo ime: "Voda i sunce") i njen stariji rad, maketa crkve sv. Marka u Žedniku.<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/galerija/slika%2074.jpg HKPD Matija Gubec Tavankut] Maketa Ane Milodanović: "Maketa crkve sv.Marka u Starom Žedniku, slama, 1961. </ref><ref name="slamarke"/> Na sljedećoj izložbi joj je bila slika "Sova na đermi".<ref name="slamarke"/> Izlagala je i u tuzemstvu i inozemstvu na preko 100 izložbi.<ref name="clanice"/>
 
Općenito je uz [[Kata Rogić|Katu Rogić]], jednom od ključnih osoba u naivnoj umjetnosti u tehnici slame. Osobito je to došlo do izražaja kad su [[1960.]] godine Ana i sestra joj [[Teza Milodanović|Teza]], na poticaj [[đurđin]]skog župnika [[Lazar Ivan Krmpotić|Lazara Krmpotića]], izradile grb preminulog kardinala Stepinca (danas se nalazi u zagrebačkoj katedrali<ref name="slamarke"> </ref>), povodom njegove smrti. Tako se pokazalo na neizmjerne mogućnosti slikarskog stvaranja slamom. Isto se kasnije potvrdilo njenom slikom ''Močvarom''.<ref name="FER">[http://galerija.fer.hr/izlozba38/index.html Galerija FER] Juraj Baldani: 38. izložba - Izložba slika i predmeta primijenjene umjetnosti rađenih u tehnici slame, 22. travnja - 15. svibnja 2004.</ref> Desetljeće prije, Ana, njena sestra Teza te Kata Rogić i Marija Ivković Ivandekić su ostvarile značajan opus djela vjerske tematike. Radilo se o vjerskim simbolima koje su isplele za vjerske svečanosti. Brojni su završili u crkvenim i inim institucijama, a neki su došli do Biskupije u Subotici (Pokaznica, 1959., grb biskupa Matiše Zvekanovića, 1961., mitra i štap biskupa Matiše Zvekanovića, 1963., globus s kupolom crkve sv. Petra u Rimu, 1964.) ili čak do Vatikana (Tijara pape Ivana XXIII., iz 1963.). Sama Ana je isplela više od 30 takvih radova: Kalež (1956.), Jaganjac na knjizi (1957.), Sveto Trojstvo (1958.), Pokaznicu (1959.) i dr..<ref name="slamarke"> </ref>
<ref name="FER">[http://galerija.fer.hr/izlozba38/index.html Galerija FER] Juraj Baldani: 38. izložba - Izložba slika i predmeta primijenjene umjetnosti rađenih u tehnici slame, 22. travnja - 15. svibnja 2004.</ref>
 
Ana i njene sestre [[Teza Milodanović|Teza]] i [[Đula Milodanović|Đula]], [[Marija Ivković Ivandekić]], [[Kata Rogić]] i ostale poznate pletilje predmeta od žitne slame (perlica, ornamenata i kruna) za proslave Dužijance te za katedralnu crkvu u Subotici i u mjesnim crkvama (u Đurđinu[[Đurđin]]u, [[Mala Bosna|Maloj Bosni]], Tavankutu[[Tavankut]]u, Žedniku i drugim selima) prvo su radile etnografske predmete kao što su dijademe, krune, perlice i vjerski simboli, a poslije su prešle na izradu slika od slame.<ref name="slamarke"> </ref>
 
O njenom radu i radu kolegica slamarki [[Marija Ivković Ivandekić|Marije Ivković Ivandekić]], [[Teza Milodanović|Teze Milodanović]], [[Đula Milodanović|Đule Milodanović Kujundžić]] i [[Kata Rogić|Kate Rogić]] napisao je kulturni djelatnik bačkih Hrvata [[Lazar Ivan Krmpotić]] 2001. godine monografiju ''Umjetnost u tehnici slame''.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/krmpoticumjetnostutehnicislame Matica] Matica hrvatska - Ogranci - Knjige - Lazar Ivan Krmpotić - Umjetnost u tehnici slame, preuzeto 6. travnja 2011.<br>Lazar Ivan Krmpotić: ''Umjetnost u tehnici slame'', Matica hrvatska Subotica i Matica hrvatska, Zagreb - Subotica, 2001. ISBN: 953-150-625-6</ref>