Pustinje i vegetacija sušnih područja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 73:
 
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti dobijaju godišnju količinu padavina od 25 [[centimetar|cm]] ili manje i imaju suhu ili vrlo suhu [[klima|klimu]] koju odlikuje snažan deficit [[vlaga|vlažnosti]], gdje godišnji mogući gubitak vlage preko [[evapotranspiracija|evapotranspiracije]] daleko prelazi količinu dobijenih oborina. Pustinje i sušna vegetacija se pojavljuje u tropskim, subtropskim i regijama sa umjerenom klimom.
Pustinjsko zemljište je obično pjeskovito ili kamenito i ima malo organiskihorganskih materija. Slano zemljište je često.
 
Biljke i životinje ovih staništa su prilagođene niskoj razini vlage. Hiperaridne regije su uglavnom bez vegetacije i životinja, a u njih spadaju kamenite pustinje i pješčane dine. U vegetaciju u regijama sa suhom klimom spadaju i neki [[travnjak|travnjaci]], [[šikara|šikare]] i manje šume. Biljke koje su prilagođene suhoj klimi se nazivaju kserofitima, a u njih spadaju [[sukulentna biljka|sukulentne biljke]], [[geofit]]i, [[sklerofitna biljka|sklerofitne]] i slične biljke. Životinje, uključujući i [[kukci|kukce]], [[gmazovi|gmazove]], [[paučnjaci|paučnjake]], [[ptice]] i [[sisavci|sisavce]], su često noćneizleze van samo noću kako bi izbjegle velike vrućine i gubitak vode.
 
== Izvori ==