Bilje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika Drozdek, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 78.0.90.221
Redak 11:
z. dužina = 18.74|
}}
'''Bilje''' ([[mađarski]]:''Bellye'') je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smještena je u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], 5 km od [[Osijek]]a i [[Drava|Drave]].Bilje je sjedište općine, 5 km sjeverno od Osijeka i jedno je od najstarijih naselja u Baranji čiji tragovi sežu do rimskoga doba. Osim poljoprivrede, koja je do Domovinskoga rata dominirala kao temeljna djelatnost Biljana, u posljednje se vrijeme razvio turizam vezan uz Park prirode [[Kopački rit]] i danas predstavlja ishodišnu točku kontinentalnog turizma Baranje. Zbog blizine Osijeka kojemu gravitira većina građana Bilja, te zbog svojih sačuvanih osobina mirnog baranjskog mjesta dovoljno udaljenog od buke grada, Bilje su mnogi prepoznali kao ugodno mjesto za život, te se naselje ubrzano razvija i širi. Bilje je zapravo jedno od tek nekoliko mjesta u Osječko - baranjskoj županiji i jedino u Baranji koje ima veći broj stanovnika nego prije rata.
 
== Zemljopis ==
Redak 59:
== Uprava ==
== Povijest ==
Geografski položaj Bilja vezan je za važne prometne pravce, kako danas tako i u dalekoj povijesti, te je zbog toga ovaj prostor bio razvijen od neolitika do danas. Na svom jugozapadnom dijelu Općina Bilje graniči sa sjedištem županije – gradom Osijekom, na istoku graniči s Bačkom u Republici Srbiji, a kroz Bilje prolazi i važan prometni pravac prema susjednoj Republici Mađarskoj. Današnje središte općine bilo je nastanjeno još u rimska vremena kada su mjesto nazivali Novae i Ad Novas te je vjerojatno gradu Mursi, koji se nalazio na desnoj obali Drave, bilo nova kolonija.
 
Srednjovjekovne isprave naselje prvi puta spominju 1212. godine, a tijekom 14. stoljeća mjesto se zove Bolehe, Belehe i kasnije Belya. Tim su putovima prolazile rimske vojske jer se tu nalazio prijelaz preko rijeke Drave i dravskih močvara. Kraj grada Murse, na mjestu današnjeg osječkog Donjega Grada, postojao je most od kojeg je kroz biljsku močvaru prema sjeveru vodio Ratni put, gdje su pronađeni kameni spomenici iz 161. godine poslije Krista.
 
Zapadno uz cestu Osijek - Bilje, na oranicama između stupova dalekovoda, vidljivi su nakon oranja ostaci rimske ceste Mursa - Aquincum. Cesta ide u smjeru sjevera i gubi se negdje prije prvih kuća u Bilju. Kod Bilja su tragovi rimske ceste na dva mjesta. Temeljem tih tragova moguće je izvršiti rekonstrukciju njenog pravca od Murse (Osijeka) preko rimskog mosta na Dravi do Bilja, gdje nastavlja prema Kopačevu i spaja se s glavnom limeskom cestom za Ad Militares (Batina).
 
Turci su u 16. stoljeću izgradili put od osječkog Gornjeg grada prema Dardi s nasipima i mostovima. Između ta dva puta (rimskog i turskog) koji su tijekom vremena propali zbog borbi vođenih na tom području i poplava, 1776. – 1779. godine Marija Terezija je dala izgraditi novi put dug oko 4,5 kilometara koji je vodio sredinom biljske močvare prema gradu Osijeku.
 
Među biljskom baštinom ističe se dvorac kojeg je sagradio princ Eugen Savojski od 1707. – 1712. godine. Pretpostavlja se da je autor dvorca austrijski arhitekt Johann Lucas von Hildebrandt. Ispod dvorca nalazili su se prostrani podrumi za smještaj oko 400.000 litara vina, koje se dovozilo iz ostalih vlastelinskih podruma. U samom dvorcu sagrađena je kapela u kojoj je prvo dijete kršteno 1721. godine. Kapela je imala ulogu župne kapele sve do 1775. godine kada je izgrađena župna crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije. Župa u Bilju osnovana je 1758. godine. Osim katoličke crkve, koju je izgradila 1775. godine Dvorska komora, u Bilju se nalazi i kalvinska crkva izgrađena početkom 19. stoljeća.
 
Krajem 18. stoljeća Bilje je bilo glavno mjesto i sjedište cijelog vlastelinstva Belje. Stanovništvo se uglavnom bavilo stočarstvom zbog poplavnog zemljišta i većeg broja livada. Također se pod vlastelintvom Belje nalazilo naselje kojem su pripadale pustare Podunavlje i Tikveš, a to naselje se zvalo Vardarac. Trećinu područja poplave su učinile nekorisnim, ali su zato vode obilovale ribom. Stanovnici su se osim ribarstvom bavili poljodjelstvom i stočarstvom. Krajem 19. stoljeća Bilje je imalo više od 1000 stanovnika.
 
preuzeto s
#REDIRECT [[www.bilje.hr]]
 
== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==