Bertrand Russell: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
{{izdvojeni članak|kolovoz 2011.}} |
||
Redak 1:
{{izdvojeni članak|kolovoz 2011.}}
{{Književnik |
Ime = Bertrand Russell|
Line 16 ⟶ 17:
Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895]]. počinje sveučilišnu karijeru, ali je [[1916]]. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a [[1918]]. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, [[pacifizam|pacifista]], kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922]]. i [[1923]]. nema uspjeha. Od [[1938]]. do [[1944]]. predavao je na različitim sveučilištima u [[SAD]]-u, a tek je [[1944]]. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću [[humanizam|humanista]]: bori se protiv ''"ludila hladnog rata"'', predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija.
Godine [[1950]]. dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="nobel prize">{{cite web| url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1950/russell-bio.html| title=The Nobel Prize in Literature 1950 - Bertrand Russell| publisher=Nobelprize.org| author=| date=28-10-2000|accessdate=31-03-2011}}</ref> Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''"Principia mathematica"'' nastalo u suradnji s [[Alfred North Whitehead|A. N. Whiteheadom]], koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901]]. istaknuo se kao briljantan [[logika|logičar]], uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma [[Gottlob Frege|Fregeove]] logičke analize [[aritmetika|aritmetike]] ('''''[[Russellov paradoks]]'''''). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.
==Biografija==
| |||