Razlika između inačica stranice »Neobizantska arhitektura«

kat., zaglavlje
m (r2.7.1) (robot Dodaje: ca, it, ja, nl)
(kat., zaglavlje)
Stil'''Neobizant''' je stil u [[Arhitektura|arhitekturi]] 19. i [[20. stoljeće|20. stoljeća]].
 
== Neobizantski stil u Europi ==
Neobizantski stil široko je raširen od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u arhitekturi zemalja s brojnim ili većinskim pravoslavnim stanovništvom. Najčešće su sakralne građevine projektirane i građene u neobizantskom stilu, no katkada i javni pa i stambeni objekti. Krajem 19. stoljeća stil se pojavljuje i u sakralnoj arhitekturi katoličke crkve u zapadnoj [[Europa|Europi]] i europeiziranim društvima posvuda po svijetu.
Glavni poticaj širenju neobizantskoga stila predstavljale su publikacije o ključnim spomenicima bizantske arhitekture [[Grčka|Grčke]] i Konstantinopola. S buđenjem nacionalnih pokreta u pravoslavnim zemljama regionalne varijante neobizantskog stila (ruska, srpska, bugarska, grčka, itd.) počinju se smatrati nacionalnim arhitektonskim stilovima.
 
== Neobizantski stil u Hrvatskoj ==
Neobizantski stil u javlja se u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća vezano gotovo isključivo uz građevine (crkve, parohijske i općinske zgrade) Srpske pravoslavne crkve. Ključni predstavnik neobizantskog stila u ranoj, romantičarskoj fazi hrvatske arhitekture bio je [[Franjo Klein]], autor projekta za [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|crkvu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu]].
Nakon što je 1883.-84. [[Hermann Bollé|Herman Bollé]] projektirao novu unutrašnju opremu [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|crkve Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu]] ovaj arhitekt postaje glavnim predstavnikom neobizantskog stila u Hrvatskoj. Povjerena mu je gradnja kapele Kukulj na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]], restauracija Saborne crkve u [[Pakrac|Pakracu]], manastira [[Grgeteg|Grgetega]] na [[Fruška gora|Fruškoj gori]], gdje, u manastiru [[Krušedol|Krušedolu]] podiže spomenik srpskom kralju [[Milan Obrenović|Milanu Obrenoviću]].
Rusku verziju neobizantskog stila u hrvatsku arhitekturu unosi [[Janko Holjac]] svojim projektima za restauraciju saborne crkve u [[Plaški|Plaškom]] i nove grkokatoličke crkve u [[Petrovci|Petrovcima]].
 
* [http://hrcak.srce.hr/file/16511 Stilsko rješenje arhitekta Janka Holjca za gradnju pravoslavne Saborne crkve u Plaškom i grkokatoličke župne crkve u Petrovcima, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 12 (2004), 1 (27), Zagreb, 2004., str. 67 – 75.]
* Dragan Damjanović, Herman Bollé, Josip Bauer i kapela svetih Petra i Pavla na Mirogoju. // Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti. 52 (2009) ; 151-164
 
[[Kategorija:Arhitektonski stilovi]]
 
[[ca:Arquitectura neobizantina]]