Razlika između inačica stranice »Messier 42«

Dodano 239 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
| ra = {{RA|05|35|18.0}}
| dec = {{DEC|-05|32|00.0}}
| dist_ly = 1,.600
| dist_pc = 500
| appmag_v = 4.,00
| size_v = 90.,0' x 60.,0'
| radius_ly =
| absmag_v =
}}
 
'''Messier 42''' (M42 ili NGC 1976) također ''Orionova maglica'' je [[emisijska maglica]] u zviježđu [[Orion (zviježđe)|Orion]]. Nalazi se u ''Orionovom maču'', nizu zvijezda postavljenih okomito na ''Orionov pojas''. Maglica je jedan od najfotografiranijih objekata na nebu zbog svoje iznimne ljepote i sjajnosti. M42 je također i pod budnim okom astronoma jer se u njoj odvijaju procesi formiranja zvijezda i planeta.
 
== Povijest ==
 
Maglica je poznata od davnina kao magličasta zvijezda. Američki Indijanci [[Maya]] spominju je u svojoj mitologiji. U Europi nema pisanih dokaza o poznavanju maglice sve do 17. stoljeća.
Orionovu Maglicu "otkrio" je [[Nicolas-Claude Fabri de Peiresc]] [[1610.]] godine kada je promatrao to područje teleskopom. Začudo, Galileo je promatrao to područje svojim teleskopom ali nije zabilježio maglicu.
Otkriće NicolasNicolasa-ClaudeClaudea FabriFabrija de PeirescPeiresca palo je u zaborav i ponovno ju je otkrio [[Christiaan Huygens]] 1659. godine. [[Charles Messier]] uključio ju je u svoj katalog 4. ožujka 1769. Messier je također uočio i tri zvijezduzvijezde u Trapezu.
 
U 19. stoljeću [[spektroskopija]] je pokazala da se radi o plinovitom objektu. [[Henry Draper]] je prvi maglicu fotografirao 1880. godine.
 
Početkom 20. stoljeća otkrivene su turbulenciju u plinu koji sačinjava maglicu. 1931. otkriveno je još nekolicina tamnijih zvijezda oko ''Trapeza'' pa je ta grupacija zvijezda klasificirana kao [[otvoreni skup]].
==== Struktura ====
 
Orionova maglica proteže se preko 10° na nebu sa svojim tamnim izdancima. U nju su uključene oblaci neutralnog plina i prašine, asocijacije[[zvjezdana zvijezdaasocijacija|zvjezdane asocijacije]], [[ionizacija|ionizirani]] plinovi i [[refleksijska maglica|refleksijske maglice]].
 
Maglica tvori približno okrugao oblak čija je najveća gustoća pri centru. Temperature oblaka dosežu i 10,.000 K, ali pri rubovima su mnogo niže., za razliku od gustoće, brzine pojedinih dijelova maglice pokazuju veliku turbulentnost oblaka, posebice u blizini jezgre. Brzine kretanja pojedinih oblaka su 10 km/s, postoje i lokalne varijacije gdje brzine dosežu 50 km/s.
 
Na fotografijama je često vidljiv samo središnji dio maglice koji se proteže u promjeru oko 1°. Taj dio maglice je obasjan jakim zračenjem mladih zvijezda od kojih se posebno ističu 4 zvijezde koje tvore Trapez.
 
Udaljenost do maglice je procijenjena na 1,6001600 lysvjetlosnih godina. Promjer njenog središnjeg dijela je 30 [[ly|svjetlosnih godina]], a cijele maglice je 280 lysvjetlosnih godina.
 
==== Formiranje zvijezda i planeta ====
 
Orionova maglica primjer je rodilišta zvijezda. Promatranja maglice otkrila su oko 700 zvijezda u raznim stupnjevima razvojarazvitka. [[Hubble|HST]] je otkrio 150 [[protoplanetarni disk|protoplanetarnih diskova]] i time dokazao da je formiranje planeta uobičajena pojava u Svemiru.
 
Mlade zvijezde u maglici svojim snažnim zračenjem uzrokuju izobličenja protoplanetarnih diskova. Interakcijom između zračenja i plotoplanetarnih diskova stvaraju se gušći oblaci koji se kasnije urušavaju i tako stvaraju planete i zvijezde.
 
Formaciju zvijezda u Orionovoj maglici vjerojatno je potaknula [[supernova]] koja je eksplodirala prije 3 milijuna godina. Ostatak te eksplozije je ogroman polukružni prsten plina nazvan [[Barnardova petlja]].
 
Fotografije HST-a otkrile su oko 3,0003000 zvijezda do [[prividni sjaj|magnitude]] + 23. Među tih 3,0003000 zvijezda nalaze se sjajni [[plavi superdivovisuperdiv]]ovi, zvijezde slične Suncu i [[smeđi patuljak|smeđi patuljci]].
 
==== Evolucija maglice ====
 
Najstarije zvijezde u Orionovoj maglici imaju možda tek 100,.000 godina. Najsjajnije su možda stare tek 10,.000 godina. Masivne mlade zvijezde snažnim UV zračenjem potiskuju plin oko sebe i stvaraju šupljine u maglici. Potiskivanjem plina se maglica razrjeđuje i time postupno prekida formiranje novih zvijezda. Za otprilike 100,.000 godina većina plina će biti izbačena iz maglice i na tom mjestu će se nalaziti sjajan [[otvoreni skup]] sličan [[Messier 45|PlejadamaVlašićima]].
 
== Amaterska promatranja ==
 
Orionova maglica je lako vidljiva uz pomoć i najjednostavnijeg optičkog pomagala. DvogledDalekozor će pokazati sjajnu zvijezdu okruženu ovalnim oblakom. Kroz veće dvoglede može se uočiti i [[Messier 43]] malo iznad Orionove maglice.
 
Teleskopska promatranja uvijek mame uzdahe. Pod tamnim nebom mogu se uočiti dugi izdanci maglice kako se šire iz Trapeza. Kroz 200 mm teleskop izdanci se pretvaraju u prsten koji zatvara šupljinu ispod maglice. Veći teleskopi, 300 mm i više, u veoma tamnim noćima mogu pokazati neke naznake boje. Kroz teleskope manjeg promjera maglica ima plavo-zelenu nijansu dok je regija oko Trapeza bijela.
 
Zanimljiv je i skup Trapez u sredini maglice. Već će i promatrač početnik uočiti zbog čega je dobio naziv. Četiri sjajne plave zvijezde približno istogista sjaja tvore lik skoro pravilnogpravilna trapeza. Napredniji promatrači mogu potražiti i nekolicinu zvijezda oko Trapeza, koje su mnogo tamnije i skrivene u maglici.
 
Za promatranje iz područja gdje se nalazi puno rasvjete, tjt.j. svjetlosnog zagađenja, preporuča se korištenje [[UHC filter]]a. Treba napomenuti da UHC filter pojačava kontrast, ali skriva neke detalje u sjajnijim dijelovima maglice.
 
== Vanjske poveznice ==
 
{{Messierov katalog}}
{{Navigacija NGC|1975}}
{{Link FA|it}}
 
[[Kategorija:Difuzne maglice|M042]]
[[Kategorija:Orion (zviježđe)]]
[[Kategorija:NGC katalog|1976]]
 
[[ar:سديم الجبار]]
1.421

uređivanje