Ana Milodanović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
poveznica |
||
Redak 11:
Članicom kolonije je bila do 1972., godine kad su bile velike čistke nakon [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]], kad je brojnim uglednim članovima (kao što su [[Stipan Šabić]], [[Marko Vuković]], [[Pero Skenderović]], [[Naco Zelić]], [[Ivan Balažević]]...) onemogućen rad u Društvu. Unatoč tome, djela joj se i izlagalo i poslije toga na izložbama Likovne kolonije. <ref name="clanice"/> Kao i kolegica [[Marga Stipić]], prva joj je izložba bila ožujka 1962., gdje su izlagali slikari amateri u Tavankutu. S te izložbe joj je poznata slika "Rit"<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/galerija/slika%20211.jpg HKPD Matija Gubec Tavankut] Slika Ane Milodanović: "Rit", slama, 1962.</ref> (prvo ime: "Voda i sunce") i njen stariji rad, maketa crkve sv. Marka u Žedniku.<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/galerija/slika%2074.jpg HKPD Matija Gubec Tavankut] Maketa Ane Milodanović: "Maketa crkve sv.Marka u Starom Žedniku, slama, 1961. </ref><ref name="slamarke"/> Na sljedećoj izložbi joj je bila slika "Sova na đermi".<ref name="slamarke"/> Izlagala je i u tuzemstvu i inozemstvu na preko 100 izložbi.<ref name="clanice"/>
Općenito je uz [[Kata Rogić|Katu Rogić]], jednom od ključnih osoba u naivnoj umjetnosti u tehnici slame. Osobito je to došlo do izražaja kad su [[1960.]] godine Ana i sestra joj [[Teza Milodanović|Teza]], na poticaj [[đurđin]]skog župnika [[Lazar Ivan Krmpotić|Lazara Krmpotića]], izradile grb preminulog kardinala Stepinca (danas se nalazi u zagrebačkoj katedrali<ref name="slamarke"> </ref>), povodom njegove smrti. Tako se pokazalo na neizmjerne mogućnosti slikarskog stvaranja slamom. Isto se kasnije potvrdilo njenom slikom ''Močvarom''.<ref name="FER">[http://galerija.fer.hr/izlozba38/index.html Galerija FER] Juraj Baldani: 38. izložba - Izložba slika i predmeta primijenjene umjetnosti rađenih u tehnici slame, 22. travnja - 15. svibnja 2004.</ref> Desetljeće prije, Ana, njena sestra Teza te Kata Rogić i Marija Ivković Ivandekić su ostvarile značajan opus djela vjerske tematike. Radilo se o vjerskim simbolima koje su isplele za vjerske svečanosti. Brojni su završili u crkvenim i inim institucijama, a neki su došli do Biskupije u Subotici ([[Pokaznica]], 1959., grb biskupa Matiše Zvekanovića, 1961., mitra i štap biskupa Matiše Zvekanovića, 1963., globus s kupolom crkve sv. Petra u Rimu, 1964.) ili čak do Vatikana (Tijara pape Ivana XXIII., iz 1963.). Sama Ana je isplela više od 30 takvih radova: Kalež (1956.), Jaganjac na knjizi (1957.), Sveto Trojstvo (1958.), Pokaznicu (1959.) i dr..<ref name="slamarke"> </ref>
Ana i njene sestre [[Teza Milodanović|Teza]] i [[Đula Milodanović|Đula]], [[Marija Ivković Ivandekić]], [[Kata Rogić]] i ostale poznate pletilje predmeta od žitne slame (perlica, ornamenata i kruna) za proslave Dužijance te za katedralnu crkvu u Subotici i u mjesnim crkvama (u [[Đurđin]]u, [[Mala Bosna|Maloj Bosni]], [[Tavankut]]u, Žedniku i drugim selima) prvo su radile etnografske predmete kao što su dijademe, krune, perlice i vjerski simboli, a poslije su prešle na izradu slika od slame.<ref name="slamarke"> </ref>
| |||