Inačica od 7. travnja 2010. u 18:00 uredi Jure Grm (razgovor \| doprinosi) Ophoditelji 26.740 edits m lancarice ← Starija izmjena		Inačica od 22. lipnja 2011. u 02:37 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 8: Prema pučkom vjerovanju postanak i naziv lađe temelji na nazivu jednog njezinog dijela - [[Trup broda\|kobilice]], također tradicionalnom i autohtonom neretvenskom plovilu, koju puk naziva [[Neretvanska trupa\|trupom ili trupicom]]. Produženjem dna trupe i dizanjem boka novim daskama, "mala" trupa prerasta u lađu.<ref>Macan, Trpimir: "Iz povijesti donjeg poneretavlja", Matica hrvatska, Metković, 1972.</ref> Takvim podrijetlom trupe vezuju se s pojmom [[copula]], primitivnog čamca koji je bio poznat duž hrvatske obale. Prvi ~~podaci~~podatci o copulima u Neretvi pripadaju mletačkim izvorima iz XVII. stoljeća, i ''"Kronici fra Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662.-1686.)"'': {{citat3\|\|''1665. miseca ilinšćaka na 12. Alibegović iz Gabele, samo 18 junaka u 3 čopule, otiđe na more u Korčulanski školj i uhiti 2 divojke...''\|S. Zlatović\| "Kronika o. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662-86.)" <ref>Zlatović, S.: "Kronika o.Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662-86.)", Starine JAZU, knjiga XXI, Zagreb, 1889., str 93.-113.</ref>}} Prema tim i drugim ~~podacima~~podatcima, i po broju ljudi u jednom copulu, šestorica, trebalo bi zaključiti da se radi o većem čamcu, te da [[Mlečani]] neretvanske copule izjednačuju s barkama ili čamcima. U tom slučaju ime čopula ili čopul odnosi se na veći neretvanskog čamca, dakle lađu. Pred [[Drugi svjetski rat]] lađe su pojedinačno imale i svoja imena, bilo zemljopisna kao "Hrvatska", "Zagreb", "Kozjak", "Vis"; opća kao "Vila", "Vezir"; vlastita kao "Marita"; ili pridjevna kao "Nevridna", zbog toga što ih je pod vlastitim imenom trebalo prijaviti lučkom uredu koji bi im tada izdao i prijavni broj. Redak 47: ==== Dimenzije ==== U dnu su duge 3,40 do 4,10 metara, u vrhu oko 8 metara. Široke su u sredini za teret 3,10 metara do 3,40 metara. Sa strana je visoka 0,80 do 1,505 metra, a rijetko i manje od 60 do 70 centimetara. Bez tereta gaz joj je oko 0,25 metara. ''Karine'' (grede od kobilice do vrhova pramca i krme) su duge 1,60 metara. == Plovidba == Redak 53: [[Datoteka:Paricanje.jpg\|mini\|200px\|Parićanje kanalima doline Neretve]] ===Parićanje=== Kod ''<tt>parićanja</tt>'' (veslanja) vesla se uz rijeku ili uopće kada je teret težak, veslači sjede leđima okrenuti provi, a ako je lađa prazna ili plovi niz rijeku, prvi veslač sjedi leđima okrenut provi, a drugi veslač može sjedati gledajući u provu. Obično veslaju dva prva vesla. Rjeđe sa po četiri vesla jer obično smeta teret. ''Timunava'' (kormilari) se na krmi, parićem, nešto kraćim veslom ili čak i veslom od [[Neretvanska trupica\|trupe]] koje se provuče kroz ''gužvu'' ili ''štrop'' na krmi. Kad se kormilari veslom, nekad se postavljaju dva vesla; jedno desno, drugo lijevo na krmi. Timuni se nizvodno. [[Datoteka:Lancanje.jpg\|mini\|200px\|Lancanje lađe na Neretvi]] Redak 77: [[Datoteka:Startmaratona.jpg\|mini\|300px\|Start [[Maraton lađa\|Maratona lađa]] ispod Lučkog mosta u [[Metković]]u]] Nagrada grada [[Metković]]a nosi naziv ''"Lancarice"'' i krasi je reljef lancarica, žena koje vuku lađu, autora akademskog kipara Živana Bjelovučića. Lađa je osnovno sredstvo u današnjoj turističkoj ponudi u dolini Neretve. S lađom se rade kružni obilasci doline mnogobrojnim močvarnim kanalima i Neretvinim rukavcima, tzv "Safari Neretvom", a često se na njoj poslužuju i obroci tijekom takvih izleta. *Do posebnog izražaja korisnosti lađa došlo je za vrijeme velike poplave u Metkoviću u zimu 2010., kada su zbog plitkog gaza uz [[Neretvanska trupica\|trupu]] bile praktički jedino prijevozno sredstvo kroz ulice Metkovića s desne strane Neretve.<ref>[http://www.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=2557 Trupom kroz Metković]</ref> == Maraton lađa ==

Neretvanska lađa: razlika između inačica