Marija de' Medici: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.5.2) (robot Uklanja: br:Maria de' Medici |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6:
Umrla je u progonstvu u [[Köln]]u.
==Biografija==
''Marija Medici'' je bila kći [[Vojvoda|Nadvojvode]] i vladara [[Veliko vojvodstvo Toskana|Velikog vojvodstva Toskana]] - [[Francesco I. de' Medici|Francesca I. Medicija]] ([[1541]].-[[1587]].) iz moćne [[Dinastija|dinastije]] [[Medici]] i Nadvojvodkinje Ivane Austrijske ([[1547]].-[[1578]].) preko koje je bila unuka [[car]]a [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]]. ''Marija'' i njena sestra Eleonora de' Medici jedine su preživjele djetinstvo od sedmero djece koliko su izrodili njeni roditelji.
=== Marija kao francuska kraljica ===
''Marija Medici'' bila je slavna po svojoj ljepoti, u studenom [[1690]]. udali su je za francuskog kralja, [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]], nakon poništenja njegova braka sa [[Margareta od Francuske (francuska kraljica)|Margaretom od Francuske]], uz bogati miraz od 600,000 kruna. Već sljedeće godine rodila je sina, [[dofen]]a [[Luj XIII, kralj Francuske|Luja]], ali unatoč tome njen aranžirani brak nije bio sretan, jer joj je muž imao brojne ljubavnice koje ona nije trpila zbog ljubomore. Često se svađala sa Henrikovim ljubavnicama, i to riječima koje su šokirale dvorjane. Najveće skandale prouzročila je u svađi sa Henrikovom "glavnom" ljubavnicom - Catherine Henriette de Balzac d'Entragues, kojoj je on obećao brak prije nego je oženio Mariju. Kako joj muž nije pružao podršku u tim prepirkama, zbližila se i sprijateljila sa njegovom bivšom ženom, te je čak natjerala Henrika da je vrati na dvor.
[[Datoteka:Peter Paul Rubens 049.jpg|left|thumb|220px|Krunidba ''Marije Medici'' slika [[Peter Paul Rubens|Rubensa]]]]
=== Marija kao francuski regent ===
Iako je za muževa života pokazivala malo političkog znanja i sposobnosti, proglašena je [[regent]]om nekoliko sati nakon njegovog ubojstva [[1610]]. godine. Prvo što je učinila nakon dolaska na privremenu vlast bilo je izbacivanje svih Henrikovih ljubavnica sa dvora. ''Marija Medici'' nije bila iznimno mudra, ali je bila jako tvrdoglava, ubrzo je pala pod uticaj svoje dvorjanke Leonore "Galigai" Dori i njenog muža Concina Concinija. Na njihov nagovor otpustila je sposobnog muževog ministra - vojvodu Maximiliena de Béthuneja krenula sa progonom [[Hugenoti|hugenota]] u Francuskoj.
''Marija Medici'' provodila je pro-[[Katolicizam|katoličku]] politiku i trudila se promijeniti anti-[[habsburg]]ško raspoloženje prisutno na francuskom dvoru i u narodu. Našla je u podršku u [[Španjolska|Španjolskoj]], te aranžirala brak svog najstarijeg sina i najstarije kćerke za članove španjolske kraljevske porodice; sina Luja oženila je za kastiljsko-aragonsku infantkinju [[Ana Kastiljska|Anu]], a kćer Elizabetu udala za kastiljsko-aragonskog kralja [[Filip IV, kralj Kastilje|Filipa IV]]. Kćer [[Henrika Marija Francuska|Henriku Mariju]] udala je za englesko-škotskog kralja [[Karlo I, kralj Engleske|Karla I]].
== Progonstvo ==
Njena tvrdoglava politika uskoro joj je došla glave, dvorska aristokracije se uskoro pobunila protiv nje, jedno vrijeme se uspjela održati - plaćajući ucjene koliko su od nje tražili. Njena pozicija se pogoršala kad se moći na francuskom dvoru dočepao [[Kardinal Richelieu]], koji je nastojao ukloniti [[habsburg]]ški uticaj sa francuske političke prilike. Stvar se zakomplicirala kad je njen sin [[Luj XIII, kralj Francuske|Luj XIII.]] dosegao punoljetnost i njeno regentstvo završilo, on je nastavio slijediti Richelieuovu politiku i protjerao majku u izolirani [[Dvorac Blois]]. Nakon dvije godine zatočeništva Marija je pobjegla i udružila se sa opozicijom protiv Richelieua i svog sina.
Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara Marija je opet protjerana iz Francuske, ali ovaj put zauvijek; umrla je u egzilu, na proputovanju u [[Köln]]u [[3. svibnja]] [[1642]].
{{Francuski vladari}}
| |||