Vlastimirovići: razlika između inačica

|align="center" colspan="2" | [[Slika:Seal of Prince Strojimir mirrored.png|höger|mini|300px|Biljeg pečata iz IX. stoljeća koji se pripisuje knezu Strojimiru, sinu VlastimirovomeMutimirovome]]

'''Vlastimirovići''' ([[ćirilica|srp.ćiril.]] '''Властимировићи'''), također u literaturi '''''Višeslavići''''', je naziv koji su bilisrpski prvapovijesničari poznatapidodali [[Dinastija|dinastiji]]prvoj [[Srednjovjekovnapoznatoj dinastiji Srbija|srednjovjekovne srpske države]]. Mitološkog su porijekla, od vladara koji su [[Srbi|Srbe]] navodno predvodili još prije [[Slaveni#Slaveni u seobi naroda|doseljavanja Slavena]] u jugoistočnu Evropu, na u sjevernim prostorima slavenske postojbine, vladali su [[Srbija|Srbijom]] najranijih početaka, prve polovice [[7. stoljeće|VII. stoljeća]], do sredine [[10. stoljeće|X. stoljeća]], kada nestaju u vrijeme bizantske rekonkviste Balkana.

[[Povjesničar|StručnaVladarskoj literatura]]obitelji Vlastimirovića je vladarskoj poridici Vlastimirovića nadijenulanadijenuto ime po njenom značajnom predstavniku, za kojeg postoje konkretni povjesni podaci, po knezu Vlastimiru. Drugi naziv, po prvom poznatom članu porodice - Višeslavu - javlja se vrlo rijetko u uporabi.

Neimenovani arhont koji je preselio srpsko pleme u nove zemlje na jugu je vladao do svoje smrti; umro je prije dolaska [[Bugari|Bugara]] na Balkan, što će reći prije 680. godine<ref>''Историја српског народа. Књига прва. Од најстаријих времена до Маричке битке (1371)'', ур. С. Ћирковић, Српска књижевна задруга, Београд 2000, 147. (Obrazovanje srpske države, S. Ćirković)</ref>. Prema jedinom dostupnom pripovjednomnarativnom povjesnom izvoru, prvoga vladara srpskoga je naslijedio njegov sin, koga je opet pak naslijedio njegov sin, odnosno unuk prvog kneza. Obojica su, isto kao i prvi vladar Srbije, nepoznati<ref>''ibid.''</ref>.

Dinastički redosljed nasljeđivanja je bio nastavljen prenošenjem vlasti sa oca na sina; sin i nasljednik trećega po redu srpskoga vladara je i prvi čije ime znamo, Višeslav. Višeslava je po dotadašnjem principu naslijedio Radoslav, a njega pak Prosigoj<ref>''ibid.''</ref>. Međutim, gotovo ništa se ne zna o detaljima vladavine prvih imenovanih srpskih vladara. Svakako se u njihovu vladavinu datira<ref>''ibid.''</ref> pripovijest iz ''Anala samostana Lorš'' iz početka IX. stoljeća, poznatijim kao ''Velikim anala Franačkog kraljevstva'' o bjekstvu [[Panonska Hrvatska (kneževina)|panonskoga hrvatskog kneza]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskoga]], koji poslije tri godine pružanja otpora nadolazećim [[Franci|Francima]] pobijegao iz [[Sisak|Siska]] k Srbima ² (povijesničarka [[Nada Klaić]] tvrdi da nisu u pitanju Srbi, vjerovatnoveć negdjemjesto [[Srb]], v. N. Klaić, ''Povijest Hrvata u zapadneranom krajevesrednjem tadašnjevijeku'', srpskeZagreb države²1977, 211, nap. 115). Tu je na prevaru ubio nekog lokalnog srpskog [[Župan|župana]]³ (pijevod; u izvoru jednog od srpskih ''duces'') koji mu je pružio azil i za kratak vremenski period ga i smijenio sa vlasti, međutim vrlo brzo je prešaopriješao u [[Primorska Hrvatska (kneževina)|dalmatinskuPrimorsku kneževinu]] ([[Hrvatska|Hrvatsku]]).

Povjesna vrela gotovo da šute o prvim Vlastimirovićima, te je praktično nemoguće ucrtati granice zemalja kojima su oni vladali, no uU istom izvoru koji prenosi avanturu [[Hrvati|hrvatskoga]] kneza Ljudevita, piše da<ref>''Ibid.''</ref>:

Nema mnogo pripovjednihnarativnih povjesnih vrela koji pružaju podatke o Vlastimirovićima ili bar posredno pomažu rekonstrukciji pojedinih povjesnih činjenica. Gotovo sva saznanja o njima se oslanjaju na djelo bizantskoga cara-kroničara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] iz Makedonske dinastije ''Spis o narodima'', možda znatno poznatiji kao [[De Administrando Imperio]] (sačuvan kroz nekoliko prijepisa, najstariji od kojih je iz XI. stoljeća). Porfirogenetova pripovijest o najranijoj srpskoj vladajućoj porodici predstavlja srž na osnovu koje se vrši rekonstrukcija povijesti Vlastimirovića. Kao usamljenom izvoru, nije se isuviše mnogo značaja pripisivalo, sve do otkrića komplementarnih podataka koji vijesti dopunjuju i potvrđuju. DAI ostaje jedini povjesni izvor koji redom imenuje članove dinastije Vlastimirovića i glavni izvor za rekonstrukciju njihove povjesnice.

Tu je ulogu odradio prvenstveno jedan kontroverzni neimenovani izvor čije je datiranje dosta upitno, a najčešće se ubificira u svršetak XII. stoljeća - ''Barski rodoslov'', u znanosti dosta poznatiji pod pogrešnim nazivom [[Ljetopis popa Dukljanina]]. Par podataka za najupitniji, najraniji period, može se indirektno izvući iz Velikih franačkih anala koju bili pisani krajem VIII. i početkom IX. stoljeća.

Prednemanjićka Srbija još uvijek predstavlja jednu veliku nepoznanicu, zato što je broj materijalnih ostataka vrlo oskudan, ili se i dalje dovodi u pitanje. Značajan pomak je napravljen nedavnim otkrićem pečata iz IX. stoljeća koji je navodno pripadao Strojimiru, sinu kneza Vlastimira Strojimiru, koji je jedno vrijeme upravljao dijelom Srbije kao savladar sa svojom sabraćom.