Masovna izumiranja: razlika između inačica

Klasičnih “''Velikih pet''” masovnih izumiranja koje su [[1982]]. utvrdili [[Jack Sepkoski]] i [[David M. Raup]], znanstvenici općenito prihvaćaju kao najznačajnije: kraj [[Ordovicij]]a, kasni Devon, kraj Perma, kraj Trijasa i kraj Krede. To su sljedečisljedeći:<ref>Morell, V., and Lanting, F., 1999. "The Sixth Extintion," ''[[National Geographic Magazine]]'', February.</ref>

# Prije 450-440 milijuna godina – pri prijelazu Ordovicija u [[Silur]] dogodila su se dva masovna izumiranja, koje zajedno neki znanstvenici svrstavaju kao drugo najveće u povijesti Zemlje prema postotoku rodova koje je nestalo. 27 % svih [[Porodica (taksonomija)|porodica]] i 57 % svih rodova je izumrlo.<ref name="ucr">{{cite web|url=http://math.ucr.edu/home/baez/extinction |title=extinction |publisher=Math.ucr.edu |date= |accessdate=2008-11-09}}</ref> U tom razdoblju bila su čak dva veća [[izumiranje|izumiranja]], odvojena milijun godina jedno od drugog.<ref name="sole">Sole, R. V., and Newman, M., 2002. "Extinctions and Biodiversity in the Fossil Record - Volume Two, '''The earth system: biological and ecological dimensions of global environment change'''" pp. 297-391, ''Encyclopedia of Global Environmental Change'' John Wilely & Sons.</ref> U tom razdoblju, sav život se još nalazio u [[ocean]]ima.

# Prije 360-375 milijuna godina – pri prijelazu [[Devon]]a u [[Karbon (geološko razdoblje)|Karbon]] dogodio se produžen niz izumiranja koje je istrijebilo oko 70 % svih živih vrsta. To nije bio iznenadan događaj jer je trajao oko 20 milijuna godina, a postoje i dokazi za seriju izumiranja unutar tog razdoblja. 19 % svih porodica i 50 % svih rodova je izumrlo.<ref name="ucr"/> Između ostalog, tada su nestali svi fosili ribe [[besčeljusti|besčeljustih riba]]. Po nekima, bilo je čak sedam različitih izumiranja u tom razdoblju.

# Prije 251 milijun godina – pri prijelazu [[Perm (period)|Perm]]a u [[Trijas]], dogodilo se najveće izumiranje u povijesti Zemlje, koje je ubilo oko 53 % svih morskih porodica, 84 % morskih [[Rod (taksonomija)|rodova]], 96 % svih morskih [[vrsta]] te prema procjeni 70 % svih kopnenih vrsta (uključujući biljke, [[kralješnjaci|kralješnjake]] i, u jedinom zabilježenom slučaju u povijesti Zemlje do sada, izumiranje [[kukci|kukaca]]). Teorije za uzrok tog najvećeg izumiranja su različite, od pada meteora do globalnog zatopljenja<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/meteor-koji-je-pao-kod-australije-izazvao-je-najvece-izumiranje-vrsta-u-povijesti/202017.aspx Meteor koji je pao kod Australije izazvao je najveće izumiranje vrsta u povijesti]Vijesti.net</ref><ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2003/11/031121072051.htm New Evidence Says Earth’s Greatest Extinction Caused By Ancient Meteorite]Science Daily</ref><ref>[http://www.spacedaily.com/news/life-03zzs.html Greatest Extinction Probably Caused By Meteorite Or Comet Impact]Space Daily</ref>. “''Veliko izumiranje''” je imalo ogromno evolucijsko značenje: na kopnu je završilo dominaciju [[Sinapsid]]a i stvorilo mogućnost za archosaurearhosaure a potom i [[dinosaur]]e koji su postali dominantni kralješnjaci; u morima je postotak životinja koje se nemogune mogu kretati smanjen sa 67 % na 50 %. Cijeli kasniji Perm je bio težak i nemilosrdan barem za morski život – čak i prije izumiranja, bilarazina izumiranja je razina izumiranjabila dovoljno velika kako bi se uključila u “'''Velikih pet'''”.

# Prije 205-199 milijuna godina – pri prijelazu [[Trijas]]a u [[Jura (period)|Juru]] oko 20 % svih morskih vrsta, 48 % svih rodova, ali i mnogi [[Archosauriarhosauri]] i većina [[TherapsidiTerapsidi|Therapsidaterapsida]] su izumrli, a posljednji od velikih vodozemaca su eliminirani.<ref name="ucr"/> Barem polivcapolovica znanihpoznatih vrsta koje su tada živjele na Zemlji je izumrlo, no dinosauri su uspijeli preživjeti i postati dominatna vrsta u [[Jura (geološko razdoblje)|Juri]].

# Prije 65 milijuna godina – pri prijelazu Krede u [[Palogen]] oko 75 % svih živih vrsta i 17 % porodica je izumrlo. To je od velikog značaja za ljude jer je označilo kraj doba [[dinosaur]]a i otvorilo put za razvoj [[sisavac]]a koji su postali dominantni kralješnjaci na kopnu. U oceanima, smanjio se broj morskih vrsta za oko 33 %.<ref name="ucr"/> Izumiranje je bilo neravnomjerno – neki organizmi su nestali, neki su doživjeli teške gubitke, dok su pak drugi imali tek minimalne gubitke, poput [[krokodil]]a.

# Današnje vrijeme – izumiranje u [[Holocen]]u. 70 % biologa smatraju da je današnja era dio masovnog izumiranja, vjerojatno najbrža ikada, prema anketi Američkog muzeja prirodne povijesti. Neki, kao što su [[E. O. Wilson]] sa [[Sveučilište Harvard|Harvarda]], predviđaju da bi ljudsko uništavanje [[Biosfera|biosfere]] moglo označiti izumiranja polovice svih današnjih živih vrsta u sljedečihsljedećih 100 godina. Istraživanja i napori za očuvanjem ugroženih vrsta slažu se da se nalazimo usred razdoblja izumiranja, makeriako neki nude puno manje rate i puno optimističnije verzije trajanja tog procesa koja izbjegavaju katastrofična predviđanja. Izumiranje mnoge megafaune pred kraj [[Ledeno doba|ledenog doba]] se isto smatra diodijelom izumiranja u Holocenu<ref>Eldredge, Niles (June 2001). The Sixth Extinction. ActionBioscience.org</ref>. Neki paleontolozi pak spore da li raspoložive informacije podupiru usporedbu sa masovnim izumiranjem u prošlosti<ref>Regan, H.M.; Lupia, R & Drinnan, A.N. et al. (2001), "The Currency and Tempo of Extinction", The American Naturalist (University of Chicago Press) 157: 1–10, <http://www.journals.uchicago.edu/cgi-bin/resolve?id=doi:10.1086/317005&erFrom=-553768327590922063Guest></ref>.