Masovna izumiranja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 51:
Ideja da masovna izumiranja postaju sve rijeđa je prilično spekulativna – kroz perspektivu statistike primjerak od oko 10 događaja izumiranja je premalen da bi bio značajan znak za bilo kakav trend. No prosječne pozadinske rate se oslanjaju na stotine primjeraka kroz period dug 550 milijuna godina, pa je očito da se treba objasniti smanjenje tih rata.
Oba fenomena se mogu objasniti na više od jednog načina<ref>MacLeod, Norman (6 Jan 2001). Extinction!.</ref>:
*Razumno potpuni fosili su jako rijetki, a većina izumrlih organizama je predstavljeno samo kroz nekoliko djelomičnih fosila, a potpuni fosili su najrijeđi među najstarijim kamenjimakamenjem. Dakle neki paleontolozi su krivo stavili neke dijelove organizama u drugačiji rod koji su često definirani samo da objasne te pronalaske. Takav rizik je veći za starije fosile jer su netipični dijelovi za bilo kakav živi organizam.
 
'''R.E. Martin''' smatra da su oceani postali gostoprimljiviji za život u zadnjih 500 milijuna godina a manje osjetljivi na masovna izumiranja: rastopljen [[kisik]] se proširio te je penetrirao velike dubine; razvoj života na kopnu smanjio je hranjive tvari i rizik povećanja kemijskih tvari i iscrpljivanja kisika. Isto tako, morski [[ekosistem]] je postao više raznolik tako da su hranidbeni lanci postal stabilni i teže se mogu narušiti<ref>Martin, R.E. (1995). "Cyclic and secular variation in microfossil biomineralization: clues to the biogeochemical evolution of Phanerozoic oceans". Global and Planetary Change 11 (1).</ref><ref>Martin, R.E. (1996). "Secular increase in nutrient levels through the Phanerozoic: Implications for productivity, biomass, and diversity of the marine biosphere". Palaios 11: 209-219</ref>.
 
== Uzroci ==
[[Datoteka:Allosaurus SDNHM.jpg|desno|mini|250px|Dinosauri su najpoznatija izumrla vrsta]]