Slavonski dijalekt: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{| class="infobox" style="text-align:left; font-size:90%;" cellpadding="4" cellspacing="1"
|-
! style="background-color: #ccf" |<small>Ovaj je članak dio niza o</small><br><span style="font-size: 110%">'''[[Štokavsko narječje|štokavskom narječju]]</span><br />[[Hrvatskihrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]</span><br />
|-
|style="border-bottom: 1px solid #ccf"|
|-
|Hrvatski štokavski dijalekti štokavskoga narječja
|-
*[[Slavonski dijalekt|slavonski dijalekt]]
|style="border-bottom: 1px solid #ccf"|
*[[Zapadni dijalekt|zapadni dijalekt]]
|-
*[[Istočnobosanski dijalekt|istočnobosanski dijalekt]]
|[[Zapadnoštokavsko narječje|Zapadnoštokavski dijalekti]]:
*[[Slavonski dijalekt|slavonski dijalekt]]
*[[Istočnobosanski dijalekt|istočnobosanski dijalekt]]
*[[Zapadni dijalekt|zapadniZapadni dijalekt(novoštokavski ikavski)]]
*[[Novoštokavski jekavski dijalekt|novoštokavski jekavski dijalekt]]
**[[Dubrovački dijalekt|dubrovački novoštokavski jekavski poddijalekt]]
<div style="text-align:right; margin:0; border:0">{{ed1|predložak:štokavsko narječje}}</div>
|}<noinclude>
Line 15 ⟶ 20:
[[Kategorija: Skupni jezikoslovni predlošci]]
</noinclude>
 
[[Datoteka:Historical_Croatian_dialects_in_bih_and_cro_1.PNG|mini|desno|300px|Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata]]
[[Datoteka:Croatian_shto_dialects_in_Cro_and_BiH.PNG|mini|desno|300px|Današnje rasprostiranje hrvatskih štokavskihzapadnoštokavskih dijalekata]]
 
'''Slavonskim arhaičnim šćakavskim dijalektom''' u načelu govore samo Hrvati, govori slavonskoga dijalekta još se od srednjovjekovnoga razdoblja nalaze na krajnjem sjeveroistoku [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], to jest nalaze se na sjeverozapadu [[Štokavsko narječje|štokavskoga narječja]] srednjojužnoslavenskoga dijasistema, a to znači da su oni periferno smješteni i da imaju značajke rubnosti, značajke koje slavonski dijalekt (kao i druge zapadne štokavce) povezuju s [[Čakavsko narječje|čakavcima]] i [[Kajkavsko narječje|kajkavcima]]. U slavonskom dijalektu još se uvelike čuva šć, jt, jd, u neznatnoj mjeri čr-, iznimno –l, gotovo redovito očuvan je akut, nerijetko i stariji oblici u množinskim padežima. Vjerojatno je da je inicijalno w plus poluglas rano dalo u-, da je inicijalno vs- dalo sv-, da je samoglasno l dalo u ili možda zatvoreno o te da je praslavensko d’ dalo đ. Ipak je lako moguće da je prethodno u primjerima tipa tuji dolazilo j, koje je u novije doba u Slavoniji slabije zastupljeno nego u hrvatskim štokavskim govorima u Bosni. Svakako su slavonski govori bili vrlo povezani s bosanskima, a to se vidi npr. iz promjene kratkoga i + r u kratko jat + r (npr. četjeri); ta je promjena bila stara, još iz doba prije zamjene jata. Posavski govori i u drugim se osobinama poklapaju s nizom bosanskih govora. Nakon velikih seoba u znatnoj su mjeri prekinute veze slavonskih govora s [[Kajkavsko narječje|kajkavskima]], ali su rezultati tih veza još i danas očiti u pojedinostima. Svakako su u te veze bili najjače uključeni govornici sjeverozapadnih slavonskih govora, jer su tu kajkavci bili susjedi i jer su tu utjecaji drugih štokavskih govora bili slabiji nego u Posavini. Slavonski je razvoj bio prirodan: šwa je dalo a, kao uglavnom i drugdje u štokavštini, stražnji nazal dao je u, kao i drugdje među štokavcima. To je naravno, jer je u doba turske vlasti [[Slavonija]] osjetno gubila stanovništvo, pa je već tada privlačila stanovništvo siromašnih krajeva, a to se osobito događalo i poslije. Često su doseljenici bili upravo iz [[Hercegovina|Hercegovine]], pa su oni djelovali na fizionomiju govora domaćega stanovništva.