Galicija (srednja Europa): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 2:
'''Galicija''', ili prema izvornom nazivu '''Galičina''' odnosno '''Haličina'''; ([[ukrajinski]]: ''Галичина (Haličina/Galičina)'', [[Poljski jezik|poljski]]: ''Galicja'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Галиция (Galicija)'', [[Njemački jezik|njemački]]: ''Galizien'', [[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Halics'', [[Češki jezik|češki]]: ''Halič''); je zemljopisna regija u [[Istok|istočnom]] dijelu [[Srednja Europa|srednje Europe]], smještena između zapadne [[Ukrajina|Ukrajine]] i istočne [[Poljska|Poljske]]. Regija je postala poznata nakon stvaranja srednjovjekovne [[Galička Kneževina|Galičke Kneževine]].
 
'''Galicija''' ili '''Galičina''' je dobila ime prema srednjovjekovnom političkom središtu ukrajinskom gradiću [[Galič (Ukrajina)|Galiču]] (čitaj: Halič) koji se danas nalazi u ukrajinskoj [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivskoj oblasti]]. Prema određenim povjesničarima slaveniziran naziv »Galič« (»Galičina«) ima [[Kelti|keltsko porijeklo]] prenešeno iz starorimske provincije [[Galija (rimska provincija)|Galije]] također u većini naseljene [[Kelti]]ma.
 
Tijekom povijesti regija je bila dom više naroda, posebno [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], [[Poljaci|Poljaka]], [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Židovi|Židova]]. Jezgru povijesne '''Galicije''' čine tri oblasti na zapadu Ukrajine: [[Lavov]], [[Ternopilj]] i [[Ivano-Frankivsk]]. Glavni grad je [[Lavov|Ljviv]] (ukr. ''Lviv'', pl. ''Lwów'', njem. ''Lemberg''), a važnije [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] koje teku tom regijom su [[Dnjestar]] i [[Prut]].
Redak 8:
==Povijest==
 
'''Galicija''' ili '''Galičina''' je pradomovina (Bijelih) [[Hrvati|Hrvata]], a i danas postoje [[Ukrajinci|Ukrajinci]] iz tog područja, poput [[Dmytro Pavlyčko|Dmytra Pavlyčka]], koji tvrde da su njihovi preci pripadali plemenu Bijelih Hrvata. Pred razornim mongolskim napadom u 13. stoljeću, Bijeli Hrvati ([[Bijela Hrvatska]]) su počeli napuštati te prostore naseljavajući već poznat put između Karpata i Jadranskog mora odnosno [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]] i druge prostore prema [[Jadran]]u.
 
U [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] je imala, pored prevladavajuće [[Ukrajinci|ukrajinske]] i [[Poljaci|poljske]] (i bjelohrvatsku, ako uzmemo u obzir podatke o nacionalnom izjašnjavanju useljenika u [[SAD]] s konca 19. i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]), i značajnu [[Nijemci|njemačku]] i [[Židovi|židovsku]] zajednicu.
 
'''Galicija''' je prvi jači politički autoritet stekla u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] tijekom 11. stoljeća za vremena kijevskog kneza [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimira Velikog]]. U 14. stoljeću '''Galicija''' je u cijelosti došla pod vlast [[Poljska|Poljske]], a [[Ukrajinci]] postupeno gube političku autonomiju na tim prostorima. Nekoliko stoljeća kasnije, ti su prostori došli pod upravu [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], a poslije se našla u austrijskom dijelu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].
 
U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] '''Galicija''' je bila poprište brojnih [[bitka|bitaka]]. U [[Prvi svjetski rat|1. svjetskom ratu]] je bila bojište gdje su se srazile [[Austro-Ugarska]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] protiv [[Rusko Carstvo|Rusije]].
 
'''Galicija''' ili '''Galičina''' je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] bila zapadno središte [[ukrajinski narodni preporod|ukrajinskog narodnog preporoda]], u njoj je bila čvrsto propagirana neovisnost ukrajinske države od [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Nakon [[Holodomor]]a 1933., '''Galicija''' je postala glavno središte [[Organizacija Ukrajinskih Nacionalista|Organizacije Ukrajinskih Nacionalista]].
 
== Vanjske poveznice ==