Vratišinec: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 42:
 
== Župa Vratišinec - Uzvišenje sv. Križa ==
Župa Uzvišenja Svetoga Križa - Vratišinec osnovana je '''1. studenoga 1789.''' Bila je to godina Francuske revolucije. Zanimljivo, da je upravo te godine tadašnji zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec osnovao osamdesetak novih župa. Župa je nastala dismembracijom župe Selnica. Prvi župnik novoosnovane župe je bio '''Luka Rosina''' rodom iz Svetoga Ivana Zelina. U Vratišincu je postojala drvana filijalna kapelica. Vizitacija 1760. godine kaže da je narod sa svojim župnikom podigao novu zidanu kapelu. Crkva je postala župnom 1789. godine. Do danas je od nje sačuvano samo pravokutno svetište. Ostao je oltar s raspećem, a s vanjske strane uzidane su nadgrobne ploče iz 1811. 1815. i 1826. godine, među kojima se ističe ploča '''Lovre Hranjeca''', vratišinečkog župnika.
...
Za novu crkvu temeljni kamen je postavljen '''19. ožujka 1896.''' za župnikovanja '''Martina Kotera'''. U župnoj blagovaoni postoji njegova slika u naravnoj veličini sa planom nove crkve. Godine 1896. crkvu je gradio varaždinski graditelj Marandini uz pomoć vjernika. Podignuta je u rekordnom vremenu i blagoslovljena '''3. siječnja 1897.''' po arhiđakonu Franji Kečkeš. Ta prostrana pseudogotička građevina s poligonalnim svetištem, s prostranim kapelama te sakristijom i spremištem uz kapele tik do svetišta poduprta je sa dvadeset osam kontrafora. Pred glavnim pročeljem smještene su dvije kasnobarokne kamene plastike rimskih mučenika sv. Ivana i Pavla iz 1779. na povisokim četverouganim postamentima. Spominje se kao vrijedan inventar iz prvotne crkve: tri oltara, propovjedaonica sa reljefom „Dobroga Pastira“, orgulje iz polovice 18. stoljeća dopremljene iz župne crkve iz Varaždina 1896. godine. Osamljeni primjer sjevernjačkog renesansnog slikarstva '''iz prve polovice 16. stoljeća''' predstavlja '''slika Bogorodice sa Djetetom na pokrajnom oltaru'''. Na oltaru Marije Snježne nalazi se osim drvenih kipova Joakima i Ane i slika Bogorodice s Djetetom, koja se kvalitetom ističe među crkvama Međimurja. Naslikao ju je '''P. Paul godine 1552'''. Renovirao ju je Adametz 1822. prilikom tristogodišnjice postojanja. Tom prilikom je povećana sa 86,5x67 cm, na 118 cm i tako prilagođena za oltarnu sliku. Pretpostavlja se da je tada Marijina i Isusova glava okrunjena pozlaćenim aplikacijama u obliku krune.
Protestantizam je i tu prevladao od godine 1570. – 1623. Slika pak Bogorodice u Vratišincu od majstora P. Paula iz 1522. osamljen je zasad primjer sjeverno – renesansnog slikarstva ne samo u Međimurju, nego i na području sjeverne Hrvatske. Slika je bila obrađena i predstavljena na mariološkom kongresu u Zaragozi u Španjolskoj koncem prošlog stoljeća. Nikakvo čudo da je od milja nazvana '''„međimurskom fijolicom“'''.
 
== Vanjske poveznice ==