Zagrebačka škola crtanog filma: razlika između inačica

</ref>, Pavla Štaltera <ref>Peti (1964.), Maska crvene smrti (1969.), Sedam plamenčića (1975.), Kuća br. 42 (1984.) i Posljednja stanica (1988.) i dr.</ref>, [[Aleksandar Marks|Aleksandra Marksa]] <ref> U suradnji s V. Jutrišom: Criticus (1962.), Metarmofoza (1964.), Moderna basna (1965.), Mrav dobra srca (1965.), Muha (1966.), Sizif (1967.), Pauk (1969.), Ecce homo (1971.) i dr.</ref>, Zlatka Boureka, <ref>Kovačev šegrt (1961.), I videl sam daljine meglene i kalne (1964.), Bećarac (1966.), Kapetan Arbanas Marko (1967.), Mačka (1971.) i dr.</ref> Zlatka Grgića <ref> Posjet iz svemira (1964.), Muzikalno prase (1965.), Đavolja posla (1965.), Mali i veliki (1966.), Klizi puzi (1968.), Izumitelj cipela (1967.); s redateljem A. Zaninovićem relizira niz epizoda serije o profesoru Baltazaru; autor je niza mini-filmova, te filmova: Optimist i pesimist (1974.), Pepeljuga (1979.), Lutka snova u suradnji s B. Godfryjem (1979.) i serije Ptica i crvek (1977.) koju kasnije nastavljaju drugi autori i dr.</ref>, [[Ante Zaninović||Ante Zaninovića]] <ref>Truba (1964.), Zid (1965.), O rupama i čepovima (1967.), Ornitologija (1971.), Dezinfekcija (1975.), Allegro vivace (1983.), te niz epizoda iz serije o profesoru Baltazaru s autorima Z. Grgićem i B. Kolarom, a samostalni je autor 11 animiranih filmova iz ove uspješne animirane serije.</ref>, Milana Blažekovića <ref>Ples gorila (1968.), Čovjek koji je morao pjevati (1970.), Largo (1970.), Kolekcionar (1971.), Palčić (1979.), više crtanih mini filmova, te tri dugometražna animirana filma: Čudesna šuma (1986.), Čarobnjakov šešir (1990.) i Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.).</ref>, Nedeljka Dragića, <ref>Elegija (1965.), Krotitelj divljih konja ([[1966.]]), Možda Diogen (1968.), Idu dani (1969), Tup-tup (1972.) i Dnevnik ([[1974.]]) uz niz drugih.</ref> Dragutina Vunaka,<ref>Ipak se kreće (1957.), Mali vlak (1959.), Krava na granici ([[1963.]]), Između usana i čaše ([[1969.]]), niz crtanih mini filmova, autor brojnih element filmova posebno serije iz matematike, scenarist i koautor niza animiranih filmova (Šagrenska koža, Znatiželja, crtana serija Inspektor maska), nagrađivanih filmova o prometu i dr.</ref> Borisa Kolara <ref>Dječak i lopta (1960.), Bumerang (1962.), Vau-vau (1964.), Otkrovitelj (1968.), Dijalog (1968.), sa Z. Grgićem i A. Zaninovićem realizira niz animiranih filmova iz animirane serije o profesoru Baltazaru, kao crtač sudjeluje u nizu filmova (Nestašni robot, Abrakadabra, Koncert za mašinsku pušku, Osvetnik, Cowboy Jimmy i niz drugih.</ref> i dr., s nijemom američkom komedijom i njezinim junacima. Tako su Dovnikovićevi junaci bliski ostvarenjima i likovima koje su stvorili Tati, Harry Langdon i Laurel i Hardy. Junake Zlatka Grgića Holloway dovodi u odnos s komikom [[Buster Keaton|Bustera Keatona]], a junake Nedeljka Dragića s likovima koje je u svojim brojnim kratkim komedijama stvorio [[Charlie Chaplin]]. Ostaje pitanje o kojem će svaki od nas razmisliti - koliko u tome ima istine?