Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 46:
== Kuhinja ==
{{glavni|Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini}}
Takva kuhinja predstavlja jela bosanskohercegovačke kuhinje specifična samo [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskom narodu]] u toj zemlji. Sačinjavaju je mnogobrojna variva, jela od [[meso|mesa]], pite, [[kruh]]ovi, šunke i kobasice, [[sir]]evi, salate, slastice i [[piće|pića]]. Spremanje hrane je sastavni dio hrvatske [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicije]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kulture]]. Uobičajeno je objedovanje 3 puta dnevno (doručak, ručak i večera), uz napomenu da je najvažniji i najčešće najobilniji obrok - ručak.
[[Prehrana]] se poistovjećuje sa unošenjem hranjivih tvari, ali u širem smislu, predstavlja uživanje u trpezi. Ovaj veoma složen proces, koji predstavljaju međusobno povezane aktivnosti u ovom području, stvara ono što se naziva ''nacionalna kuhinja'', koju čine: izbor namirnica, njihovo uzgajanje, priprema jela, ambijent u kojem se hrana servira, kao i način na koji se servira.
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] uživa se u pripremi hrane i pića, te se njima posvećuju vrlo ozbiljno. Hrana se priprema polagano, obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, mliječnih prerađevina, povrća, a deserti, žestica i kava su nezaobilazni dio rituala jedenja. Bosanskohercegovačka kuhinja, baš kao i kultura, nastaje pod jakim utjecajem Istoka i [[Zapadni svijet|Zapada]]. Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini usko je vezano uz tursku i grčku kuhinju, a uslijed [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine u jednom razdoblju prisutni su i brojni utjecaji iz srednje [[Europa|Europe]].
Posebnu radost i zadovoljstvo za goste su ''meze''. To je umjetnost laganog uživanja u jelu, uz razgovor i piće potraje po cijeli dan, sa suhim [[meso]]m, kobasicama, kajmakom, sirom, ukiseljenim povrćem, domaćim [[kruh]]om, pogačama i drugim namirnicama.
U pravilu nema zaprške i ne upotrebljavaju se jaki ljuti začini ili se upotrebljavaju u minimalnim količinama. Time je ova kuhinja približena francuskoj kuhinji te suvremenim zahtjevima [[medicina|medicine]]. Kuhana ili dinstana jela u većini slučajeva su lagana, pošto se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, u pravilu [[juha|juhe]]-fonda pa tako imaju prirodni sok, odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške, a orijentalnih začina u malim količinama te oni ne umanjuju slasti i okus mesa.
Jela su dosta naturalna, sa dosta [[povrće|povrća]], [[voće|voća]], mlijeka i mliječnih proizvoda, kao što su [[špinat]], zelje, [[patlidžan]], [[rajčica]], tikvice, [[luk (biljka)|luk]], [[mrkva]], [[peršin]], [[celer]], [[poriluk]] (prasa), mahune, [[riža]], zelene slatke [[paprika|paprike]], [[šljiva|šljive]], dunje, slatko i kiselo [[mlijeko]], povlaka, slatki [[kajmak]], kajmak itd. U pravilu nema posebnih sosova, već se oni stvaraju u jelu na bazi juhe i dodataka u tijeku kuhanja ill na kraju.
== Blagdani i spomendani ==
{{glavni|Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine}}
== Srodni članci ==
| |||