Historijski zbornik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Historijski zbornik''' časopis je [[Društvo za hrvatsku povjesnicu|Društva za hrvatsku povjesnicu]], nekada Povijesnoga društva Hrvatske, odnosno Saveza povijesnih društava Hrvatske.
 
To je najstarije strukovno historičarskopovjesničarsko društvo u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], koje kontinuirano djeluje od [[1947]]. godine. U prvim je desetljećima društvo trebalo biti (i bilo je) jedno od središta historiografskoga rada, neovisno o [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] i njezinim znanstvenim institutima.
 
Historijski zbornik izlazi neprekidno već punih šezdeset godina, od [[1948]]. godine kada je objavljen prvi svezak. Osnovao ga je [[Jaroslav Šidak]], koji je bio i njegov prvi i dugogodišnji urednik od 1948. do 1984. godine.

Do sada je tiskan pedeset i jedan svezak na više od devetnaest tisuća stranica. Deset je puta Historijski zbornik izišao kao dvogodišnjak: prvi put kao dvogodište 11–12 ([[1958]]–[[1959]]), posljednji put kao dvogodište 56–57 ([[2003]]–[[2004]]). Svi su ostali takvi slučajevi zabilježeni između [[1966.]]. i [[1981.]], kada je časopis stalno izlazio u dvogodišnjem ritmu. Početni je naum uredništva bio da časopis izlazi godišnje u četirima brojevima, ali se tomu uspjelo barem donekle približiti samo jedne godine: u petoj godini izlaženja, [[1952]], izišla su dva sveska kao dvobroji 1–2 i 3–4. Još jedna zanimljivost kada je riječ o tehničkom opisu časopisa: najdeblji svezak časopisa jest dvogodište 21–21 ([[1968.]]–[[1969.]]) sa 715 stranica, a najtanji je svezak objavljen [[1953]] (166 stranica). Dvogodište 56–57 ([[2003.]]–[[2004.]]) također je izišlo na relativno malom broju stranica: 259.
 
U ovom su časopisu svoje radove objavljivali i nadalje objavljuju mnogobrojni hrvatski i strani povjesničari. Svoje je stranice Historijski zbornik odavno otvorio i znanstvenim novacima i doktorandima. Dosad su priloge u časopisu tiskala 433 autora, od čega 347 iz [[Hrvatska|Hrvatske]], 39 iz drugih republika bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] te 47 iz inozemstva. Širok je spektar inozemnih autora – od [[Sovjetski Savez|SSSR-a]], preko zemalja iz regije poput [[Mađarska|Mađarske]] i [[Austrija|Austrije]], do [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].