Vratišinec: razlika između inačica

 

== Župa Vratišinec - Uzvišenje sv. Križa ==

Župa Uzvišenja Svetoga Križa - Vratišinec osnovana je '''[[1. studenoga]] [[1789.]]''' Bila je to godina [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Zanimljivo, da je upravo te godine tadašnji zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] osnovao osamdesetak novih župa. Župa je nastala dismembracijom župe [[Selnica]]. Prvi župnik novoosnovane župe je bio '''Luka Rosina''' rodom iz [[Sveti Ivan Zelina|Svetoga Ivana Zeline]]. U Vratišincu je postojala drvana filijalna kapelica. Vizitacija [[1760.]] godine kaže da je narod sa svojim župnikom podigao novu zidanu kapelicu. Crkva je postala župnom [[1789.]] godine. Do danas je od nje sačuvano samo pravokutno svetište, te oltar sa raspećem. Sa vanjske strane uzidane su nadgrobne ploče iz [[1811.]] [[1815.]] i [[1826.]] godine, među kojima se ističe ploča '''Lovre Hranjeca''', vratišinečkog župnika. Za novu crkvu temeljni kamen je postavljen '''[[19. ožujka]] [[1896.]]''' za župnikovanja '''Martina Kotera'''. U župnoj blagovaoni postoji njegova slika u naravnoj veličini gdje on drži u desnoj ruci plan nove crkve. Godine [[1896.]] crkvu je gradio varaždinski graditelj [[Marandini]] uz pomoć vjernika. Podignuta je u rekordnom vremenu i blagoslovljena '''[[3. siječnja]] [[1897.]]''' po arhiđakonu [[Franjo Kečkeš|Franji Kečkeš]]. Ta prostrana pseudogotička građevina s poligonalnim svetištem, s prostranim kapelama te sakristijom i spremištem uz kapele tik do svetišta poduprta je sa dvadeset osam kontrafora. Pred glavnim pročeljem smještene su dvije kasnobarokne kamene plastike rimskih mučenika [[Sv. Ivan|sv. Ivana]] i [[Sv. Pavao|sv. Pavla]] iz [[1779.]] na visokim četverouganim postamentima. Spominje se kao vrijedan inventar iz prvotne crkve: tri oltara, propovjedaonica sa reljefom „Dobroga Pastira“, orgulje iz polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]] dopremljene iz župne crkve iz [[Varaždin|Varaždina]] [[1896.]] godine. Osamljeni primjer sjevernjačkog renesansnog slikarstva '''iz prve polovice 16. stoljeća''' predstavlja '''slika Bogorodice sa Djetetom na pokrajnom oltaru'''. Na oltaru Marije Snježne nalazi se osim drvenih kipova [[Joakim|Joakima]] i Ane i slika Bogorodice s Djetetom, koja se kvalitetom ističe među crkvama Međimurja. Naslikao ju je '''P. Paul godine [[1552.|1552]]'''. Renovirao ju je Adametz [[1822.]] prilikom tristogodišnjice postojanja. Tom prilikom je povećana sa 86,5x67 cm, na 118 cm po dužini i tako prilagođena za oltarnu sliku. Pretpostavlja se da je tada Marijina i Isusova glava okrunjena pozlaćenim aplikacijama u obliku krune. [[Protestantizam]] je i tu prevladao od godine [[1570.]] – [[1623.]] Slika Bogorodice s Djetetom u Vratišincu osamljen je primjer sjeverno – renesansnog slikarstva ne samo u [[Međimurje|Međimurju]], nego i na području sjeverne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Slika je bila obrađena i predstavljena na mariološkom kongresu u [[Zaragoza|Zaragozi]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] koncem prošlog stoljeća. Nikakvo čudo da je od milja nazvana '''„međimurskom fijolicom“'''.