Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 31:
== Narodne nošnje ==
{{glavni|Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Vezak vezla Hrvatica mlada.jpg|mini|desno|180 px|''Vezak vezla Hrvatica mlada'']]
 
Na teritoriju [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nailazimo na veliki broj različitih nošnji. Sve ove nošnje formirale su se kroz dugi niz godina i nose u sebi elemente ili pak samo tragove elemenata mnogih kulturnih utjecaja, koji su utjecali na razvoj ne samo nošnji nego i općenito na povijesna i društvena zbivanja. Zbog toga u tim nošnjama nalazimo tragove [[balkan]]ske, [[mediteran]]ske i [[orijent]]alne kulture. Ovi kulturni utjecaji su ostavili svoj pečat na narodne nošnje i nesumnjljivo doprinijeli njihovoj diferencijaciji. Istražiti kako su izgledali ljudi u narodnim nošnjama je bilo moguće prije svega sa materijalnim arheološkim ostacima u vidu tkanica, odjevnih predmeta i nakita.
 
Redak 37:
 
Seoske nošnje se mnogo više međusobno razlikuju. Postoje bitne razlike u načinu odijevanja između pojedinih širokih geografskih oblasti, tako da se izdvajaju tri geografske cjeline: zapadna Bosna sa Hercegovinom, srednja i istočna Bosna i [[Bosanska Posavina]]. Tako je došlo do podjele narodnih nošnji seoskog stanovnistva na tri glavne grupe ili tri vrste seoskih narodnih nošnji: [[dinaridi|dinarske]] nošnje (nošnje zapadne Bosne i Hercegovine), [[Središnja Bosna|srednjobosanske]] nošnje uključujući i [[istočna Bosna|istočnu Bosnu]] i treća vrsta, posavske nošnje. Mnogobrojne varijante nošnji različitih etničkih skupina ispoljavale su se u manjim detaljima pojedinih odjevnih predmeta, u njihovoj boji ili načinu nošenja, ali su u osnovi zadržale osnovne karakteristike vrste kojoj pripadaju.
[[Datoteka:Narodna nošnja iz Tomislavgrada.jpg|thumb|180 px|desno|Nošnje iz Duvna]]
 
Dinarske nošnje imaju najveći obujam prostiranja. Obuhvaćaju prostor [[Bosanska Krajina|zapadne Bosne]], tj. predjele u sklopu dinarskog planinskog masiva, zalazeći dublje na istok u Bosnu sve do oblasti [[Imljani|Imljana]], [[Banja Luka|Banjalučke Vrhovine]], pa preko [[Travnik]]a do [[Prozor-Rama|Rame]]. Na sjever granica ide sjevernim padinama [[Grmeč]]a, pa preko Banja Luke do [[Prnjavor]]a. Na jugu se granica gubi i produžava u samu [[Hercegovina|Hercegovinu]], zahvatajući pored nje, i dio Bosne oko Foče i Čajniča, sve do rijeke [[Lim]].<ref>Tomo Bratić, ''Narodna nošnja u Hercegovini'', GZM, Sarajevo, 1906.</ref> U ovoj široko rasprostranjenoj oblasti nailazimo na veći broj varijanti u nošnjama kod srpskih i hrvatskih etničkih grupa, dok su bosnjačke nošnje veoma ujednačene.
 
Od hrvatskih narodnih nošnji mogu se nabrojati: [[Debeljaci|debeljačka]] i [[ivanjska]] u okolini Banja Luke, [[Sasina (Sanski Most, BiH)|sasinska]] u okolini Sanskog Mosta, kraljska i [[Zavalje|zavaljska]] u okolini Bihaća, [[Kupres|kupreška]], [[Livno|livanjska]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|šujička]], [[Duvno|duvanjska]] i [[Prozor-Rama|ramska]] u tim navedenim krajevima. U [[Hercegovina|Hercegovini]] se odvajaju dvije varijante humska ([[Zahumlje|Hum]] - stari naziv za Hercegovinu) i brdska. Humska nošnja zahvaća uglavnom zapadni i srednji dio Hercegovine, uključujući tu i okolinu [[Mostar]]a, [[Konjic]]a, [[Stolac (BiH)|Stoca]] i [[Ljubuški|Ljubuškog]], dok se brdska prostire u istočnim dijelovima. Posebnosti u tradicijskom odijevanju Hrvata u pojedinim dijleovima Hercegovine nalazimo u okolici [[Posušje|Posušja]] i [[Grude|Gruda]], u Gornjoj i Donjoj Bekiji, u okolici Ljubuškog, [[Čitluk]]a i Mostara nalazimo belevarsku nošnju, kojoj se naziv dovodi u vezu s bijelom bojom. U mjestima oko [[Čapljina|Čapljine]], Stoca i [[Neum]]a nema posebnih naziva za nošnju. Posebnu podvrstu nalazimo u graničnom području između Hercegovine i Bosne, u Klisu ili Neretvici, kraju oko [[Konjic]]a.
[[Datoteka:Narodna nošnja iz Neuma.jpg|thumb|300 px|desno|Nošnje iz južne Hercegovine, iz Neuma]]
 
[[Datoteka:Mostar-1900.jpg|mini|desno|300 px|Imovinsko stanje i etničko-vjersku pripadnost stanovnika grada Mostara možemo spoznati po boji fesova i pojasa.]]
Srednjobosanske nošnje zahvaćaju predjele u dolini [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], od njenog izvora kod Sarajeva pa sve do [[Maglaj]]a, odnosno do planine [[Ozren]]a, protežući se na istok preko Ozrena i ogranaka planine [[Majevica|Majevice]] do rijeke [[Drina|Drine]], koja čini istočnu granicu. Na zapadnoj strani, lijevo od rijeke Bosne, ove se nošnje pružaju dolinom rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]] do Travnika, zahvaćajući cijeli prostor izmedju Lašve i rijeke [[Vrbas]], odnosno predjele oko [[Bugojno|Bugojna]], [[Uskoplje|Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]], a zatim dalje prema Fojnici i dolinom Lepenice sve do granice prema Hercegovini, odnosno do Ivan planine. Južno od Sarajeva ove se nošnje protežu na planine Bjelašnicu, Treskavicu i Jahorinu i izbijaju na Drinu kod [[Goražde|Goražda]]. U ovoj širokoj oblasti nalazimo brojne varijante srpskih i hrvatskih nošnji, dok su nasuprot njima bošnjačke ujednačene, kao i u dinarskim nošnjama. Središnjoj Bosni pripadaju hrvatske narodne nošnje iz okoline [[Žepče|Žepča]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]], [[Vareš]]a, [[Tuzla|Tuzle]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Kreševo|Kreševa]], [[Travnik]]a i [[Uskoplje|Uskoplja]].