Orbitale: razlika između inačica

Početkom XX. Stoljeća, kada je znanstvenicima struktura [[atom|atoma]] postala jasnija (Rutherfordov pokus), atomi predstavlja kao minijaturni [[sunčev sustav|sunčevi sustavi]]: [[elektron|elektroni]] po '''orbitama''' kruže oko masivne [[jezgra|jezgre]].

 

 

S obzirom na gore navedena ograničenja u azimutnim i magnetskim kvantnim brojevima, i s obzirom da svaki elektron mora imati različiti kvantni broj, svaka orbitala može imati primiti određeni broj elektrona:

 

{|border='1'

Svi do sada otkriveni elementi imaju popunjene '''s''', '''p''', '''d''' ili '''f''' orbitale.

 

 

 

Molekulske orbitale koje povećeveju elektronsku gustoću između atoma, doprinose vezivanju atoma (jer smanjuju elektrostatsko odbijanje jezgara), nazivaju se '''vezne orbitale''', za razliku od '''protuveznih orbitala''', koje smanjuju elektronsku gustoću između atoma. '''Nevezne orbitale''' su obično lokalizirane na jednom atomu i ne pridonose stabilnosti molekule. Preklapanjem dvije atomske orbitale nastaje par molekulskih orbitala: jedna vezna i jedna protuvezna. Ako vezna orbitala sadrži više elektrona od protuvezne, molekula će biti stabilna.

 

σ veza, a druga je π veza, a u slučaju trostruke veze, atomi su povezani jednom σ vezom i dijema π vezama.

 

 

[[Kategorija:fizika]]