|
'''Vladimir Delač''' (1927, [[Slavonski Brod]] - 1968, [[Zagreb]]) bio je jedan od najpoznatijih i najzaslužnijih hrvatskih karikaturista i crtača [[strip]]ova. Preminuo je u Zagrebu 1968. godine poslije kratke [[bolest]]i.
== Životopis ==
Poslije odlaska sa [[Akademija likovnih umjetnosti|Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu]] poslije samo dva semestra, svoju karijeru započinje u humorističkom časopisu [[Kerempuh]]. 1946. godine uredništvu časopisa prodaje prvi strip, te malo poslije toga i sam postaje član uredništva. U suradnji sa [[Walter Neugebauer|Walterom Neugebauerom]] i [[Borivoj Dorinković|Bordom]], 1950-te objavljuje prvi animirani film na području [[Jugoslavija|Jugoslavije]] pod nazivom ''Veliki miting''. Svoje remek-djelo, crtani film ''Revija na dvorištu'', objavljuje 1952. godine. Pored animacija, Delač ne gubi svoju ljubav prema stripovima, te 1950. godine objavljuje svoj strip ''Vuna Kićo - orasi Mićo''. Važno je također napomenuti njegovu suradnju sa vodećim hrvatskim dnevnim novinama i tjednicima kao što su [[Vjesnik]], [[Večernji list]] i naravno Kerempuhom.<ref> http://lambiek.net/artists/d/delac-vladimir.htm </ref> <ref> http://www.stripforum.hr/leksikon/autori/delac-vladimir/ </ref>
*Kićo i Mićo
*Viki i Niki
*Tramvajko
*Ivica Bucko
*Miki
*Svemirko
== Izvori ==
{{izvori}}
Vladimir Delač (1927, Slavonski Brod – 1968, Zagreb), novinar, strip crtač, ilustrator,
karikaturist. Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu(nakon dva semestra napustio je
studij ) . Od 1946. surađivao u Kerempuhu, Narodnom listu, Večernjem listu, Vjesniku, Plavom
vjesniku, Ježu, Studentskom listu. Dobitnik je više novinarskih nagrada. Na crtanom filmu radio
1950-51 godine kao animator u Velikom mitingu. Glavni crtač i glavni animator u Reviji na
dvorištu, crtač i animator u Veselom doživljaju.
Sklon sadržajima u kojima su glavni likovi djeca, razvivši prepoznatljiv likovni izraz koji
odgovara takvoj tematici, Delač je, kao jedan od najplodnijih hrvatskih autora stripa pedesetih i
šezdesetih godina prošlog stoljeća, svojim crtežom popratio, pa i upotpunio djetinjstvo naraštaja
koji su odrastali u vrijeme. Dakako, Delač nije radio samo stripove. Bio je plodniji i jos poznatiji
kao karikaturist, godinama u prvoj ligi domaćih stvaralaca novinske karikature. Bio je i plodan
ilustrator, stalan suradnik više listova i časopisa, opremivsi crtežima i nekoliko knjiga.
Kad se 1950. na poticaj Waltera Neugebauera koji je godinama sanjao o crtićima, a pod
producentskim vodstvom urednika lista Fadila Hadžića, “Kerempuh” upustio u avanturu stvaranja
prvog domaćeg animiranog filma „Veliki miting” (nastajao je u prostorijama uredništva), nije čudno
da je umjetnički šef projekta Walter za svoje prve pomoćnike izabrao dvojicu kolega koji su kao
klinci odrastali na stripovima – Delača i Dovnikovića. Obojici je ležala Walterova stilizacija,
obojica su imali “zicflajsa” za tako naporan posao. I kad je 1951, kao priznanje za uspjeh “Velikog
mitinga”, osnovano poduzeće za proizvodnju crtanih filmova “Duga film”, obojici je povjeren rad
na vlastitim filmovima Delač je izradio „Reviju na dvorištu” (205 metara). Dovniković “Gool!”
(210 metara). Iako su oba filma na zabavan način asociraia na mentalitete i zbivanja u Ijudskom
društvu, smještena su u disneyjevski svijet antropcmorfiranih životinja. Zaaimljivo je da su i
scenarije oba filma potpisivali ljudi od stripa - “Reviju u dvorištu” Andro Lušičić, a “Gool!”
Norbert Neugebauer (uz suradnju Marcela Čuklija na smišljanju gegova).
Tek što je u manje od godinu dana proizvela pet filmova i dokazala da se i u nas može
stvarati sedma umjetnost, “Duga” je likvidirana kratkovidnom birokratskorn odlukom (“u našim
prilikama crtani fiim je luksuz”) – no baš se tada, na sreću, otvorilo polje rada za autore stripova.
Nakon prvih poslijeratnih godina u kojima je strip bio u nemilosti, kritiziran kao forma izražavanja
svojstvena kapitalističkoj, senzacionalističkoj štampi, uredništvo “Omladinskog borca”, tjednika
socijalističke omladinske organizacije, početkom 1951. poziva Delača da nacrta strip po nekoj
narodnoj priči – temi pogodnoj da u mozgovima političkih birokrata otopi led nepovjerenja spram
stripa. Delač je odgovorio obradom narodne priče “Vuna Kićo – Orasi Mićo”, objavljenom u šest
nastavaka (koje su klinci odmah nanjušili i počeli izrezivati!).
Vladimir Delač, zvan Baja, bio je voljen u društvu zbog svoje vedre prirode. Nikad
namršten, dobroćudna i vesela nastupa, prenosio je nešto od duha slavonskih bećara. Preminuo je
16. siječnja 1968. godine u Zagrebu.
{{GLAVNIRASPORED:Delač,Vladimir}}
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]
-ZAGREBAČKI KRUG CRTANOG FILMA 1, Građa za povijest hrvatske kulture,
[[Kategorija:Hrvatski crtači stripa]]
uredio: Zlatko Sudović; tekstovi: Ranko Muntitić, likovna oprema: Ante Kuduz
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1978.
-http://www.stripforum.hr/leksikon/autori/delac-vladimir/
napisao: Rudi Aljinović
| 