Inačica od 4. kolovoza 2006. u 16:49 uredi Gkova (razgovor \| doprinosi) 144 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 4. kolovoza 2006. u 16:55 uredi ukloni ovu izmjenu Gkova (razgovor \| doprinosi) 144 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: [[Bohrova teorija]] i [[kvantna mehanika]] su dale novi uvid u prirodu atoma. Po kvantnoj mehanici objekti nisu točno lokalizirani na jednom mjestu, već postoji određena gustoća vjerojatnosti nalaženja u određenom prostoru. Tako elektron nije «kuglica» koja se nalazi u blizini jezgre, već se on rasprostire u prostoru oko jezgre. To dovodi do posljedice da elektron ne može zauzeti bilo koju stazu oko jezgre. Zato se te staze ne nazivaju '''orbitama''' nego '''orbitalama'''. Austrijski fizičar [[Erwin Schroedinger]] je uspio rješiti svoju jednadžbu, primjenjenu na vodikovom atomu, što je kao rezultat dalo jednadžbe orbitala i pripadajuće energije. Orbitala se u Schroedingerovoj jednadžbi predstavlja kao [[valna funkcija]]. Opće rješenje Schroedingerove jednadžbe u polarnom koordinatnom sustavu ~~jednadžbe~~ za vodikov atom je:

Orbitale: razlika između inačica