Orbitale: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Gkova (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Gkova (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 59:
R: radijalna valna funkcija
 
Θ i Φ: kutne valne funkcjie, njihov umnoakumnožak su sferni harmonici
 
P<sub>ml</sub>: Legendreov polinom
Redak 67:
Kao parametri ove jednadžbe javljaju se kvantni brojevi: n = glavni kvantni broj, l = azimutni kvantni broj m<sub>l</sub> = magnetski kvantni broj.
Azimutni broj orbitale s kvantnim brojem n može biti: 0 … n-2, n-1, n
Magnetski broj orbitale s glavnim kvantnim brojem n može biti: -n, -n+1, -n+2, ..., 0, ... n-2, n-1, n
 
Orbitale s azimutnim brojem l = 0 se označavaju '''s''' (ime potječe od početnog slova naziva spektralne linije ''sharp''). Slično se označavaju i ostale orbitale: '''p''' (principal), '''d''' (diffuse), '''f''' (fundamental), '''h''', '''i''', '''j''', '''k'''...
Redak 151:
 
'''π orbitale''' su antisimetrične s obzirom na 180º rotaciju oko internuklearne osi. π orbitale mogu nastati preklapanjem p i/ili d (i f) orbitala (p-p, p-d, d-d...), ako već postoji σ veza. π orbitale tvore [[π veza|π veze]]. Atomske orbitale koje tvore π orbitale obično imaju manje preklapanje nego σ orbitale, pa su obično slabije od σ orbitala. π veze nastaju kao dodatak σ vezama. Između dva atoma mogu nastati dvije π veze. U molekulama koje sadrže dvostruku vezu, jedna veza u dvostrukoj vezi je
σ veza, a druga je π veza, a u slučaju trostruke veze, atomi su povezani jednom σ vezom i dijemadvjema π vezama.
 
'''δ orbitale''' su simetrične s obzirom na rotaciju od 180[[stupanj (kut)|°]] oko internuklearne osi, a antisimetrične s obzirom na rotaciju od 90º rotaciju oko internuklearne osi. δ orbitale mogu naststi preklapanjem d (i/ili f) orbitala. Do sada su otkrivene u samo nekoliko [[kompleksni spojevi|kompleksnih spojeva]] [[molibden]]a i [[volfram]]a. δ veze, koje nastaju od δ orbitala, nastaju pored jedne σ veze i dije π veze, kao četvrta veza.
 
[[Kategorija:fizika]]