Sedam svjetskih čuda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Arny (razgovor | doprinosi)
m kampanja protiv upotrebe "da li", jezičnog oblika neispravnog u hrvatskom, za razliku od nekih drugih srodnih jezika
Redak 2:
'''Sedam svjetskih čuda''' je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u [[arhitektura|arhitekturi]] i [[Građevina|građevinarstvu]]. Kako civilizacija vremenom napreduje, tako postoji nekoliko takvih popisa.
 
Prvi popis svjetskih čuda sačinjen je navodno između [[150. pr. Kr.|150.]] i [[120. pr. Kr.|120.]] godine prije nove ere, a sačinio ga je grčki pjesnik [[Antipatros]] iz Sidona. Što ga je navelo da to učini, ne zna se. Ne zna se, štoviše, daje li je Antipatros poznavao građevine i skulpture na temelju vlastitog promatranja. Svih tih sedam znamenitosti bile su odabrane iz grčkog kuta gledanja, no samo jedno čudo našao je pjesnik na zemlji današnje [[Grčka|Grčke]]: [[Fidija|Fidijinog]] [[Zeus]]a. Tri čudesna djela bila su u Maloj Aziji: Kolos s [[Rod (otok)|Rod]]a, [[Artemida|Artemidin]] hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu. Nešto dalji put bio je do [[Piramida (arhitektura)|piramida]] u Gizehu, a da čovjek ugleda viseće vrtove valjalo se potruditi sve do [[Babilon]]a.
 
Čuda što su se, tako reći, nalazila ispred kućnog praga - Antipatros je izostavio: [[Akropola|Akropolu]] u [[Atena (grad)|Ateni]]. Druge stvari nije mogao pribilježiti jer su već bile porušene, kao npr. Babilonski toranj. Pjesnik svojim suvremenicima nije nudio nikakve ruševine, već samo aktualne znamenitosti. To što je riječ upravo o sedam, a ne o trinaest ili dvadeset svjetskih čuda, ovisi o simboličnom značenju brojke sedam.