Umjetnost starog Rima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 39:
O rimskoj umjetnosti se obično govori kao o umjetnosti jednog naroda, ali u tijeku proširenja teritorija pod rimskom vlašću u redove Rimskih građana primorani su i pripadnici drugih naroda. Tako su u rimskim kolonijama živjeli mnogi rimski građani koji su taj naslov stekli služeći u rimskoj vojsci. Svoj najveći sjaj, rimska umjetnost, je upravo dosegla u doba Carstva. Bila je to aristokratska i oficijelna umjetnost; luksuz za bogataše, ili oznaka rimske dominacije.
 
[[Datoteka:Arch of Constantine forum frieze.jpg|mini|350px|'''[[Friz]]''' s [[Konstantinov slavoluk|Konstantinovog slavoluka]], 313.-315. g. u [[Rim]]u. Primjer kasno-antičke umjetnosti.]]
I u rimskoj umjetnosti postoje dvije faze:
* '''klasična rimska umjetnost''' (1. st. pr. Kr. - 2. st.)
* '''kasno-antička umjetnost''' (3. - 5. st.).
 
U prvoj fazi vrijede sva pravila koja su ustvrdili još Grci. U 3. st. nakon društvene i gospodarske krize Carstva uslijed pre-glomaznostipreglomaznosti teško održivog Carstva i [[robovlasništvo|robovlasničkog sustava]], Carstvo je podijeljeno na više-manje samostalne provincije, a u 4. st. su opet ujedinjene zajedničkom religijom – [[kršćanstvo]]m koje je dokinulo rimski pluralizam. Možemo prepoznati previranja i utjecaje tih kriza kroz promjene u umjetničkom izrazu.
 
Samostalnost rimskog [[kiparstvo|kiparstva]] i [[slikarstvo|slikarstva]] se može dovesti u pitanje, ali rimska [[arhitektura]] je stvaralački podvig velikih razmjera koji ruši svaku sumnju u njenu bitnost.
Redak 55:
Prva cesta, ''Via Appia'' iz 312. pr. Kr., protezala se 300 km od Rima do Capue; kasnije su Rimljani popločali do 5000 000 km cesta i oko 1500 urbaniziranih gradova.
 
'''Rimski grad''' bi rastao unutar utvrde (''castruma''), oko centralnih [[ulica]] koje su se sjekle na sredini (''cardo'' i ''decumanus'') što je predstavljalo oblik urbanizacije koja nije postojala od grčkih kolonija, zatim bi se gradilo izvan zidina (''[[podgrađe (suburbium)|suburbium]]'') (npr. [[Split]] oko [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]]) itd. U [[grad]] bi se uveo vodovod (''[[akvadukt]]'') i [[kanalizacija]] (rimska ''Cloaca maxima'' i dan danas, nakon 2500 g., služi svojoj svrsi).
 
[[Urbanizacija]] bi se nastavljala i izvan grada gdje su zemljane parcele bivale podijeljene u pravilne kvadrate – ''agera[[ager]]a'' (400 x 400 m) i obično darivane rimskim [[veteran]]ima. Osnova današnje [[agrar]]ne organizacije poljoprivrednih, [[agronomija|agronomskih]] dobara.
 
Rimska civilizacija donijela je novinu vezanu za grad, ta novina je [[trg]] (''[[forum]]'') kao organizirana i urbanizirana cjelina. Taj glavni gradski prostor je sa svih strana bio okružen javnim objektima i hramovima koji kao pojedinačni objekti nisu važni nego značaj dobivaju uklopivši se u cjeli kompleks i čineći forum.
 
Na vrhuncu Carstva grad Rim je imao više foruma. Forum nije imao isključivo službene funkcije nego i trgovačke, pa je najveći '''[[Rimski forum|Forum Romanum]]''' (građen od 5. st. pr. Kr. do 3. st.) pored ostalih javnih objekata imao i 2 reda dućanatrgovačkih radnja. Njega čini nekoliko trgova s zajedničkom glavnom osi, a svaki je okružen zgradama različitih funkcija vezanih za javni život (''[[bazilika]]ma'') i raspoređenih sasvim slobodno. Upravo te zgrade svojim volumenima određuju raznolike, manje ili veće prostore – trgove. Na njemu se nalazila i govornica (24 m), prolazila je kroz njega ''sveta cesta'' koja je služila za procesije.
 
Dugo su se na forumima odigravale i [[gladijator]]ske igre, sve dok Rimljani nisu stvorili prostor ''[[Amfiteatar|amfiteatra]]'' samo za tu svrhu.