Razlika između inačica stranice »Tordinci«

Dodano 705 bajtova ,  prije 9 godina
208
(208)
 
Nastojanjem [[katoličanstvo|katoličkoga]] svećenika Šimuna Matkovića vratilo se do godine [[1612]]. u katoličku crkvu nekoliko obitelji u Tordincima, a još više u okolnim mjestima. Turci su iz Vukovara i susjednih mjesta bili prvi put protjerani godine [[1687]]. kada je u Tordincima bilo oko 60 kuća. Turci se vratiše natrag godine 1690., ali su već naredne godine 1691. bili ponovno otjerani. Za tih borbi nisu Tordinčani toliko stradali koliko katolički žitelji obližnjih sela. Čim su pak Turci konačno napustili Slavoniju počeli su mnogi kalvini u okolici Vukovara, Osijeka i Valpova prelaziti u katoličku crkvu. Dok su Mađari i nadalje ostali kalvini, svi su Hrvati napustili [[kalvinizam]] osim jednoga dijela Tordinčana. Tako je nestalo kalvinskih župa u hrvatskim selima po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u. Nije se mogla održati niti kalvinska župa u Tordincima. Kalvini toga sela spadahu pod mađarsku župu u Korođu, te su istom godine 1868. obnovili posebnu svoju župu u Tordincima. Naprotiv su katolički žitelji Tordinaca svake godine bivali sve brojniji. Oni su isprvice spadali pod franjevačku župu u Vukovaru; ali su već godine 1737. osnovali posebnu katoličku župu u Tordincima, gdje su godine 1738. sagradili i župnu crkvu [[Trojstvo|presv. Trojstva]]. Području katoličke župe u Tordincima pridijeljeno je i susjedno selo Antin. Partronat tordinačke župe pripada vukovarskom vlastelinstvu.
 
U Tordincima se nalazi i [[masovna grobnica]] iz Domovinskog rata. Nalazi se ispred crkve Presvetog Trojstva. U njoj je 13 godina poslije pokolja ekshumirano 208 žrtava [[masovna grobnica u Tordincima|srpske agresije]].<ref>[http://www.tordinci.hr/upload/paragraf62/tak1_web.pdf TAK, glasilo općine Tordinaca br.1/2007.] Masovna grobnica ispred tordinačke crkve/ Križni put od Tordinaca do Ćelija<br>Velikosrbi su ubijene Tordinčane zakopali u nekoliko masovnih grobnica od kojih je najveća u središtu Tordinaca koju će pobunjeni Srbi izmjestiti izvan mjesta, a Vladin ured za nestale otkriti i ekshumirati 2004. godine.</ref> (vidi [[popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu]]).
 
<!-- /NEENCIKLOPEDIJSKI STIL
155.232

uređivanja