Zadarska katedrala: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: uk:Задарський собор
Tomec (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 8:
== Povijest ==
 
Prvi po imenu poznati zadarski [[biskup]] bio je Feliks, koji je sudjelovao u radu dvaju sabora: u [[Akvileja|Akvileji]] [[381.]] i u [[Milano|Milanu]] [[390.]] Po predaji bazilika je bila posvećena sv. Petru, apostolu, a kad je '''zadarski biskup [[Donat]]''' 804. ili 808. godine dobio od [[bizant]]skog cara [[NikiforNikefor]]a ([[Nicefor]]a) moći, pepeo, srijemske mučenice [[sv. Stošija|sv. Anastazije]], u Zadru zvane Stošija, bazilika je dobila njezino ime. [[Sarkofag]] u kojemu se čuvaju zemni ostaci sv. Stošije, dao je izraditi zadarski biskup Donat i čuva se u katedrali na oltaru u sjevernoj [[apsida|apsidi]], odnosno u njezinoj lijevoj lađi. U studenome [[1202.]] grad Zadar su nakon [[Križarska opsada Zadra|opsade]] osvojili i razorili [[Mlečani]] uz pomoć [[Križarski ratovi|vitezova IV. križarske vojne]] kada je teško stradala i sama katedrala. Obnova katedrale trajala je kroz čitavo 13. st., a kad je njezina obnova dovršena, ponovno ju je posvetio, dana [[27. svibnja]] [[1285.]] nadbiskup [[Lovro Periandar]]. Pročelje s kasnoromaničkim portalima, koje u gornjem dijelu ima arkadice sa stupićima, dovršeno je [[1324.]] godine.
 
Zadarskoj zaštitnici Sv. Stošiji poklonili su se i dvojica papepapa. '''Papa [[Aleksandar III., papa|Aleksandar III.]]''' za svog je posjeta Zadru [[1177.]] godine pohodio katedralu Sv. Stošije i njezin grob, dok se '''Papa [[Ivan Pavao II.]]''' za pastirskog pohoda Zadru dana [[9. lipnja]] [[2003.]] godine, poklonio ispred ulaznih vrata katedrale.
 
== Unutrašnjost ==
Unutrašnjost katedrale je monumentalna. Središnja je lađa tri puta šira od sporednih, a odijeljena je kamenim stupovima i [[pilon]]ima, koji se naizmjenice redaju. [[Prezbiterij]] je povišen, a ispod njega se nalazi [[kripta]] iz 12. st. U prezbiteriju se nalaze korska sjedala izrađena u stilu cvjetne [[gotika|gotike]] (izradio [[Matej Morozan]], 1418.-1450.), nad glavnim oltarom je ranogotički [[ciborij]] iz [[1322.]], a iza njega kameno prijestolje - [[katedra]] - za [[nadbiskup]]a. Na sjevernom je zidu mramorni oltar sv. Dominika sa slikom sveca, prenesen iz istoimene crkve; dalji [[oltar]] posvećen je dušama čistilišta, izgradio ga mletački kamenoklesar Pietro Onega 1805..; oltarna slika je od Jakova Palme Mlađeg; na kraju lađe mramorni oltar s mramornimmramornom oplatom lika Srca Isusova; u apsidi je mramorni sarkofag relikvija sv. Stošije iz 9. st. s natpisom biskupa [[Donat]]a, a tu su i ostaci [[freska|fresaka]].
 
U južnoj lađi je mramorni oltar za relikvije; slijedi oltar sv. Sakramenta, djelo kipara A. Vivianija iz godine [[1718.]], vrlo bogato ukrašen stupovima i kipovima, nad svetohraništem Bogorodica s mrtvim Kristom u krilu, sa strana [[Mojsije]] i Ilija, na krilima veći kipovi četvorice evanđelista, niže likovi kreposti i na antipediju Janje Božje; južna lađa završava apsidom na kojoj također ima ostataka fresaka. Nad bočnim lađama nalazi se [[matronej]].