Bukove prašume: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: cs:Původní bukové lesy Karpat a staré bukové lesy Německa |
m dodatak njemačkih lokaliteta |
||
Redak 1:
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Karpatske i Njemačke prašume bukve
|slika = Stužica primeval forest, Slovakia.jpg
|godina = [[2007.]] <small>(31. zasjedanje) Prošireno 2011.</small>
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = ix
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1133
|država = {{ZD
}}
'''Karpatske prašume''' [[bukva|bukve]] su izvanredan primjer nedirnutog kompleksa [[šuma|šume]] [[umjerena klima|umjerene klime]] koji se sastoji od
Prašume sadrže dragocjen genetski izvor bukve i drugih vrsta povezanih i ovisnih o ovom šumskom [[ekosustav]]u i izniman su primjer procesa kolonizacije i razvoja kopnenih ekosustava poslije [[ledeno doba|ledenog doba]], koji još uvijek traje. Ove drevne šume bukve su nezamjenjive za razumijevanje širenja bukve sjevernom polutkom u raznolikim okolišima. Karpatske bukove prašume su od 2007. godine upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Njima je 2011. godine pridruženo 5 sličnih šumskih kompleksa u [[Njemačka|Njemačkoj]], veličine od 4.391 ha, pod nazivom '''Drevne njemačke šume bukve'''.
==Odlike==
Karpatske bukove prašume su najcjelovitiji i najpotpuniji primjer ekoloških uzoraka i procesa [[Europa|europske]] bukve (''Fagus sylvatica'') u različitom prirodnom okolišu. Zbog toga su nezamjenjiv izvor za razumijevanje [[povijest]]i i evolucije ove vrste koja se rasprostire cijelom [[sjeverna hemisfera|sjevernom hemisferom]] i ima veliki ekološki i globalni značaj.
Šuma se mora održavati (kontrola požara, konzervacija starog drveća, planinskih livada, vodenih putova i ekosustava potoka, upravljanje turizmom i nadgledanje), ali tako da se ne naruše prirodni procesi same šume. Zbog toga, npr. od tri lokacije na planini Bukovske vrchy u Slovačkoj (Havešová, Rožok i Stužica), samo [[Stužica]] ima dostupnu pješačku stazu za posjetitelje. Četvrti zaštićen lokalitet u [[Slovačka|Slovačkoj]] je [[Kyjovský prales]] na Vihorlatu, a sva četiri se nalaze u slovačkom nacionalnom parku [[Poloniny]] na najistočnijem i najnenaseljenijem dijelu države.
Ukrajinski lokaliteti su: [[Čornohora]], [[Kuzij-Trybušany]], [[Maramaroš]], [[Stužycja–Užok]], [[Svydovec]] i [[Uholka–Šyrikyi Luh]]. Njemački lokaliteti su: [[Grumsiner]] ([[Brandenburg]]), [[Hainich]] ([[Thüringen]]), [[Jasmund]] ([[Mecklenburg-Vorpommern]]), [[Kellerwald-Edersee]] ([[Hessen]]) i [[Serrahner]] (Mecklenburg-Vorpommern).
<gallery perrow="5">
Slika:Tysa Rakhiv.jpg|<center>Rijeka Tysa s bukovom prašumom u [[Ukrajina|Ukrajini]]
Image:Vihorlatské vrchy3.jpg|<center>Vihorlatské vrchy iznad bukove šume, [[Slovačka]]
Image:Primeval forest Havešová.jpg|<center>Havešová
Image:
Image:Hainich fg03.jpg|<center>Šetalište u krošnjama Hainicha ([[Thüringen]])
</gallery>
==Povezani članci==
*[[Turizam Ukrajine]]
*[[
*[[Perućica]]
==Vanjske poveznice==
Line 34 ⟶ 40:
{{Svjetska baština u Slovačkoj}}
{{Svjetska baština u Ukrajini}}
{{Svjetska baština u Njemačkoj}}
{{coord|49|05|10|N|22|32|10|E|source:svwiki_region:SK_type:landmark|display=title}}
Line 39 ⟶ 47:
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Ukrajini]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Turizam Ukrajine]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:Zemljopis Njemačke]]
[[be:Некранутыя букавыя лясы Карпатаў]]
|