Novgorodska Republika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sređivanje, dopuna
Sređivanje, dopuna
Redak 1:
[[Slika: Novgorod1400.png|mini|300px400px|desno|Područje kojim je vladala Novgorodska republika oko 1400. godine.]]
 
'''Novgorodska republika''' ([[ruski|rus.]] Новгородская республика]]: Novgorodskaâ/Novgorodskaja respublika, [[ukrajinski|ukr.]] Новгородська республіка/Novgordska respublika) je srednjovjekovna [[Staroruski (termin)|staroruska]] država, ispočetka formirana kao kneževina u sklopu države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Središte države nalazilo se u istoimenom [[Veliki Novgorod|Novgorodu]]. Država je postojala od 12. do 15. stoljeća, i prostirala se od [[Baltik|Baltika]] do [[UralSibir|UralaSibira]]. Država je nakon višegodišnjih ratova sa [[Velika kneževina Moskva|Velikom kneževinom Moskvom]] izgubila svoju neovisnost i posve je integrirana u [[Moskovsko Carstvo]].
 
Država je nakon višegodišnjih ratova sa [[Velika kneževina Moskva|Velikom kneževinom Moskvom]] izgubila svoju neovisnost i posve je integrirana u [[Moskovsko Carstvo]]. Novogordska republika i grad [[Novgorod]] danas su značajni za [[Povijest Rusije|rusku povijest]] jer njima se povezuje povijest između moderne [[Rusija|Rusije]] i srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Za [[Povijest Ukrajine|ukrajinsku povijest]] država je značajna jer se njome ukazuje na različitost između starih Novgorodljana i Moskovljana (današnjih Rusa), a time ujedno i na različitost između [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Rusi|Rusa]]. Naime, dio ukrajinskih povjesničara Novogordsku republiku interpretira kao srednjovjekovnu ukrajinsku postkolonijalnu državu.<ref>[http://www.day.kiev.ua/208416 The fall of Great Novgorod: How an autocratic Moscow destroyed a free republic (eng.)]</ref>
 
==Povijest republike==
Redak 10:
Novgorod se razvio u moćan i autonoman regionalni centar Kijevske Rusi, sa upravom koju je biralo lokalno građanstvo.
 
Gradovi [[Staraja Rus]], [[Staraja Ladoga|Ladoga]], [[Torzokom]] i [[Orešek]] su pripadali Novogorodskoj republici. Grad [[Pskov]] je u početku također bio dio ove republike, ali je [[de facto]] nezavistan od 13. stoljećea. Pskovska neovisnost je potvrđena Ugovorom iz Bolotova ([[1348.]]); (vidi još: [[Pskovska republika]]). Arhiepiskop Novgoroda je i pored toga bio arhiepiskop oba grada sve do 1589. Između 12. i 15. stoljeća Novgorodska republika se proširila na istok i sjeveroistok. Novgorodljani su istraživali predjele uz obale jezera [[Onega]], rijeke [[Sjeverna Dvina|Sjeverne Dvine]] i [[Bijelo more|Belog mora]]. Početkom 14. stoljeća istraživali su Arktički ocean, [[Barentsovo more|Barentsovo]] i [[Karsko more]], i okolinu Zapadnosibirski rijeke [[Ob]].
 
[[Slika:Nowgorod 2005 w.jpg|mini|desno|300px|Zidine [[Novgorodski kremlj|novgorodskog kremlja]].]]
Redak 16:
 
== Politička organizacija ==
[[Narodno vijeće]], koje se okupljalo po staroslovenskoj tradiciji, bilo je najviši politički autoritet u republici. Ovo vijeće je biralo [[posadnici | posadnika]], vojskovođe, a od 1156. i [[arhiepiskop]] earhiepiskope. Sastojalo se uglavnom od [[bojari | bojara]]. Nadbiskup je imao vrhovnu izvršnu vlast i bio je najbogatiji feudalni gospodar u Novgorodu, s najviše zemlje i najviše prihoda. Ove nadležnosti su mu prenijeli kijevski kneževi iz [[Kijev]]a. Pored toga, nadbiskup je upravljao državnom blagajnom, vanjskim poslovima i kaznenom politikom. U političkom životu Novgorodske republike sudjelovali su i obični trgovci i zanatlije. Oni su stvarali udruženja koja se mogu smatrati pretečama [[Političke stranke|političkih partija]].
 
[[Datoteka:Novgorod torg.JPG|mini|desno|300px|Tržnica u Velikom Novgorodu.]]
Redak 24:
Privreda Novgorodske republike se sastojala iz ratarstva, stočarstva, konjarstva, lova, pčelarstva i ribolova. Kod obala [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] kopala se ruda [[Željezo | željeza]], a više drugih mjesta je bilo poznato po eksploataciji soli. Glavni proizvodi u unutarnjoj i vanjskoj trgovini republike bili su: [[lanak]], [[hmelj]], [[krzno]], [[vosak]], [[med]], riba i [[svinjska mast]].
 
Glavni izvor bogatstva Novgorodske republike bila je trgovina krznom između [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] odnosno [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjskog Kraljevstva]], [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]] i Sjeverozapadnezemalja sjeverozapadne Europe. Srednjovjekovna svjedočanstva opisuju bogatstvo krznenim životinjama u krajevima sjeverno od Novgoroda opisom da su krznene životinje "padale s neba". <ref> Paul, "Secular Power and the Archbishops of Novgorod Before the Muscovite Conquest," 258. </ref> Novgorodski trgovci trgovali sa [[Šveđani|švedskim]], [[Nijemci|njemačkim]], [[Danci|danskim]] i [[Velika kneževina Litva|litavskim]] gradovima. U najranije doba novgorodski brodovi su plovili po Baltiku, o čemu govore drevne kronike i arheološki nalazi pravoslavnih crkava na [[Gotland|Gotlandu]] u. [[Hanzeatske liga]] nije dozvoljavala novgorodskim trgovcima da samostalno plove i izravno isporučuju svoja dobra u [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]].
 
== Izvor ==