Estonija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 14:
predsjednik_vlade_osoba = [[Andrus Ansip]] |
površina_poredak = 129 |
površina = 45 .226 |
vode = 4,56 |
stanovništvo_poredak = 150 |
stanovništvo = 1 408 556.340.021 |
godina_popisa = 20032010 |
gustoća_stanovništva = 3129,6 |
neovisnost = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[20. kolovoza]] [[1991.]] |
BDP_PKM_godina = 2006. |
Redak 57:
Estonija je država [[Parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]], čiji se parlament bira svake četiri godine. Vladu čine premijer i 14 ministara. Parlament ''Riigikogu'' se sastoji od 101 zastupničkog mjesta. Sudbenu vlast čini Vrhovni sud ili Riigikohus koji se sastoji od 19 sudaca.
 
Estonija je uvela mogućnost glasanjaglasovanja preko interneta, što je prvi put iskušano na prošlim lokalnim izborima i bit će jedan od načina glasanjaglasovanja na idućim parlamentarnim izborima.
 
==Okruzi==
Redak 91:
Estonija se nalazi na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Prosječna nadmorska visina je 50 m, a najviša točka države je [[Suur Munamägi]] na jugoistoku (318 m).
 
U Estoniji postoji preko 1 .400 jezera (većina su vrlo mala, a najveće je, jezero Peipsi veličine 3 555 km². Estonija ima 3 .794 kilometara vrlo razvedene obale. Zemlja ima preko 1 .500 otoka od kojih su dva dovoljno velika da bi bili zasebni okruzi, [[Saaremaa]] i [[Hiiumaa]].
 
==Gospodarstvo==
Za vrijeme [[SSSR]]-a estonsko gospodarstvo uglavnom se oslanjalo na poljoprivrednu proizvodnju, [[stočarstvo]], [[ribarstvo]] i [[drvo]], dok industrija se oslanjala na prerađivačku industriju prehrabenih proizvoda. Najznačajnija je bila u proizvodnji [[mlijeko|mlijeka]], mliječnih prerađevina, [[meso|mesa]], mesnih prerađevina i ribljih prerađevina. Također je bila i poznata po proizvodnji [[jantar]]a, [[bitumen]]a i [[treset]]a, te drvnih prerađevina. To dovodi Estoniju među razvijenije tadašnje sovjetske republike, ali ne i manju ovisnost o trgovini s drugim sovjetskim republikama.
 
Nakon raspada SSSR-a, Estonija proglašava neovisnost te se okreće tržišnom gospodarstvu. Osim toga, Estonija (kao i susjedne Baltičke države) uvodi i prekretnicu u gospodarskoj politici odbijajući ulazak u [[ZND|Zajednicu neovisnih država]] i okretanje gospodarstva prema Europi (ponajprije prema Skandinavskim zemljama). To dovodi do uspjeha jer estonsko gospodarstvo se puno brže izvlaći iz postsovjetske gospodarske krize i brže provodi tranziciju, za razliku od članica ZND-a. Osim što se izvlaći brzo iz gospodarske krize, njeno gospodarstvo veoma brzo ostvaruje i veliki gospodarski rast. [[1994.]] Estonija, uz susjednu [[Latvija|Latviju]] i [[Litva|Litvu]] osniva, po uzoru na [[CEFTA]]-u, gospodarsku organizaciju [[Baltičko udruženje slobodne trgovine|BAFTA]]-u.
 
[[1999.]] godine, Estonija je doživjela najgoru gospodarsku godinu od dobitka samostalnosti. Ova kriza se dogodila ponajviše zbog velike gospodarske krize u susjednoj [[Rusija|Rusiji]]. Estonija je postala članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] u [[Studeni|studenom]] te iste godine, te je tim činom postala druga baltička država koja je postala članica ove organizacije. U procesu [[Tranzicija|tranzicije]] [[Privatizacija|privatizirani]] su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Europske unije, [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i banke "Nordic", Estonija je završila pripreme za [[Europska unija|Europsku uniju]] krajem [[2002.]] godine i postala član iste [[1. svibnja]] [[2004.]] godine.
 
U 2000.-tim godinama Estonija imaje imala brzorastuće gospodarstvo (rast je čak znao biti i do 10%), dijelom zbog toga što veliki broj skandinavskih tvrtki otvara svoje podružnice u Estoniji, dijelom zbog tranzita ruske [[Nafta|nafte]]. EstonijaTime je, Estonija postala najbogatija od svih baltičkih zemalja, te se smatra i najrazvijenijom bivšom sovjetskom republikom. Država će vjerojatnoje uvestiuvela [[euro]] kao valutu [[20091.]] ilisiječnja [[20102011.]] godine.
Građani Estonije će do kraja lipnja moći po tečaju od 15,6466 kruna za euro zamijeniti preostale krune, a nakon toga će do kraja 2011. to moći učiniti u ograničenoj mreži banaka, a od 2012. samo u estonskoj središnjoj banci. Poduzeća ćesu, do konca lipnja 2011. moratimorali isticati cijene u eurima i u krunama.
 
Unatoč brzorastućem gospodarstvu i fiskalnoj disciplini, Estonija nije bila imuna na globalnu krizu te [[2009.]] godine doživljava gospodarski pad od gotovo 14%. Ipak, [[2010.]] je estonsko gospodarstvo izlazi iz krize, ali je ta kriza ostavila je velike poslijedice, ponaprije u nezaposlenosti koja je od 4,7% u [[2007.]] godini narasla u [[2010.]] na 16,9%. Unatoč krizi koja je na veliko pogodilo Estoniju, to bitno ne utječe na njene integracije, te je u prosincu [[2010.]] postala punopravnim članom [[OECD]]-a.
 
 
==Promet==
Line 112 ⟶ 118:
Službeni jezik je [[Estonski jezik|estonski]], koji je blizak [[Finski jezik|finskom]] i [[Mađarski jezik|mađarskom]]. [[Ruski]] je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna.
 
U posljednjih petnaestak godina broj stanovnika bilježi pad zbog negativnog i prirodnog, i prostornog kretanja: 2004. stopa prirodnog kretanja iznosila je -3.48‰, a stopa migracija -0.66% (CIA). Ovim je nepovoljnim demografskim pokazateljima uzrok bilo iseljavanje ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog stanovništva raspadom SSSR-a, ali je i odraz nepovoljnih gospodarskih kretanja uvjetovanih tranzicijom i osamostaljenjem države. Ipak u poslijednjim godinama dolazi do blagog demografskog oporavka, tako se smanjuje prirodni pad stanovništva, ali unatoč tomu Estonija je od osamostaljenja do danas izgubila oko 15% stanovništva.
 
===Etničke skupine===
 
Od 1,.370,.052 stanovnika [[Estonci]] čine 68%,<ref>[http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC222&ti=POPULATION+BY+THE+PLACE+OF+RESIDENCE+AND+ETHNIC+NATIONALITY&path=../I_Databas/Population_census/08Ethnic_nationality._Mother_tongue._Command_of_foreign_languages/&lang=1 Popis iz 2000. godine]</ref> Rusi 22%, Ukrajinci 2%, Bjelorusi 1%, Finci 1% u ukupnom broju Estonije. Prema UN-ovim podacima 2006. u Estoniji žive pripadnici 35 raznih etničkih zajednica, među kojima najviše ima Estonaca (950,.000); nadalje [[Rusi]] (300,.000); [[Ukrajinci]] (20,.000); [[Bjelorusi]] (10,.000); [[Finci]] (10,.000); [[Tatari]] (2,.000); [[Latvijci]] (1,.000); [[Litavci]] (1,.000); [[Poljaci]] (800); [[Židovi]] (800); [[Nijemci]] (800); [[Armenci]] (800) Pripadnici ostalih grupa ima manje od tisuću to su: [[Armenci]], [[Azerbajdžanci]], [[Baškiri]], [[Englezi]], [[Bugari]], [[Čuvaši]], [[Gruzi]], [[Grci]], [[Mađari]], [[Ingri]], [[Kareni]], [[Kazahi]], [[Komi-Jazva]], [[Korejci]] (200), [[Lezgini]], [[Brdski Čeremisi]] (200), [[Moldavci]], [[Mordvini]], [[Oseti]], [[Romi]], [[Šveđani]] i [[Udmurti]].
 
===Religija===
Line 122 ⟶ 128:
[[Datoteka:FL-Tallinn.jpg|mini|desno|250px|Tallinn, crkve u pozadini]]
 
Većina Estonaca su protestantske luteranske vjeroispovjesti (175 .000 vjernika), iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom pravoslavne vjeroispovjesti.
 
U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna Crkva (18 .000 vjernika), koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom Crkvom.
 
Treća zajednica po veličini je Estonska evangelička baptistička organizacija sa 6 .100 pripadnika.
Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od: