Kyštymska katastrofa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
== Pozadina ==
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[SSSR]] je kaskao za [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]] u razvoju [[nuklearno naoružanje|nuklearnog naoružanja]], pa je započeo užurbani program istraživanja i razvoja kako bi proizveo dovoljne količine [[uran]]a i [[plutonij]]a koji može koristiti za vojne namjene. Tvornica Majak je izgrađena u velikoj žurbi između 1945 i 1948. Rupe koje su sovjetski fizičari imali u poznavanju nuklearne fizike su im otežale procjenu sigurnosti mnogih odluka. Također, pitanja zaštite okoliša nisu ozbiljno razmatrana u ranim fazama razvoja. Isprva je radioaktivni otpad visoke razine iz tvornice Majak ispuštan direktno u obližnju rijeku, koja je otpad nosila u rijeku [[Reka Ob | Ob]], koja je tekla dalje u [[Arktički ocean]]. Kasnije je [[jezero Karačaj]] korišteno kao skladište na otvorenom.
 
Ustanova za skladištenje ukapljenog nuklearnog otpada je dodata oko 1953. Sastojala se od čeličnih spremnika postavljenih na betonsku osnovu, 8,2 metra pod zemljom. Zbog visokog nivoa radioaktivnosti, otpad je sam sebe zagrijavao (mada [[lančana reakcija]] nije bila moguća). Zbog toga je oko svakog skupa od 20 spremnika izgrađen hladnjak. Postrojenja za praćenje rada hladnjaka i sadržaja spremnika nisu bila adekvatna.