Razlika između inačica stranice »Podravina«

Obrisana 32 bajta ,  prije 8 godina
m
Uklonjena promjena suradnika 93.139.202.114, vraćeno na zadnju inačicu suradnika ZéroBot
m (Uklonjena promjena suradnika 93.139.202.114, vraćeno na zadnju inačicu suradnika ZéroBot)
 
U krajiškom dijelu su od 16. stoljeća glavna središta bili grad Koprivnca i utvrda te ujedno trgovište Đurđevac, a u provincijalnom se kao središte formira Ludbreg. Time su još prije više od četiri stoljeća utemeljena tri temeljna nodalno-funkcionalna središta Podravine pa stoga do danas govorimo o Ludbreškoj, Koprivničkoj i Đurđevačkoj Podravini. Meandriranjem toka rijeke Drave [[1710.]] [[Legrad]] kao važno trgovište prelazi fizički iz Međimurja u Podravinu, no Legrad se ne razvija u četvrto podravsko središte već počinje nazadovati što je na kraju rezultiralo njegovim pretvaranjem iz gradskog u seosko naselje. U 17. stoljeću je Podravina gotovo u cijelosti bila pograničnom regijom prema Osmanskom Carstvu jer je istočne prostore (oko Virovitice) obuhvaćao Požeški, a teritorije sjeverno od rijeke Drave (oko Nagykanizse) Kaniški sandžak. Potpisivanjem Karlovačkog mira [[1699.]] Podravina prestaje biti pograničnom regijom, ali zadržava zasebni regionalni identitet u odnosu na susjedna područja. Sredinom 18. stoljeća Koprivnica prestaje biti dijelom Slavonske vojne krajine (Varaždinskog generalata), a na preostalom vojnokrajiškom teritoriju se utemeljuje Đurđevačka pukovnija. Tako se sve do razvojačenja Đurđevačke pukovnije 1871. zadržao dvojni kulturni, gospodarski i društveni razvoj dviju Podravina – vojnokrajiške i civilne. Nakon 1871. Podravina se nastavlja razvijati u jedinstvenom društvenom i gospodarskom sustavu Banske Hrvatske. Zanimljivo je da regija P. od kasnoga srednjega vijeka kasnije više nikada nije obuhvaćala jedinstvenu političku ili adminstrativnu cjelinu već je «podravski» regionalni identitet građen na kulturno-povijesnoj osnovici te prirodno-geografskoj odrednici pridravske nizine tj. prostora između rijeke Drave i bilogorsko-kalničkih pobrđa.
 
Izvor: Enciklopedija Hrvatske.
 
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]
16.845

uređivanja