Ravna Gora (općina): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uprava i gospodarstvo |
Spomenici i znamenitosti, Obrazovanje |
||
Redak 227:
== Gospodarstvo ==
Ravnogorci su većinom zaposleni u [[Drvna industrija|drvnoj industriji]] (obrada drva i izrada namještaja) te [[šumarstvo|šumarstvu]], ali bave se i [[poljoprivreda|poljodjelstvom]], [[stočarstvo|stočarstvom]], [[građevinarstvo|građevinarstvom]], [[trgovina|trgovinom]], [[ugostiteljstvo|ugostiteljstvom]] i raznim [[obrt|obrtima]] (autoprijevoz, pilana, kovinotokarski, cvjećarski, frizerski, pekarski itd.).
U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje [[turizam|turizmu]] (naročito zimskom).
Prema podatcima iz statističkog ljetopisa PGŽ 2007 u Ravnoj Gori ima:
Redak 234:
* 67 registriranih subjekata u obrtu i ostalim profesijama
* Ukupno 935 zaposlenih:
** 761 kod pravnih osoba
** 174 kod fizičkih osoba
* 117 nezaposlenih
== Poznate osobe ==
* Dr. [[Branimir Marković]]
* [[Nikola Majnarić]]
== Ravnogorski govor==
Povijesni razvoj Ravne Gore pridonio je razvoju ravnogorskog govora koji ima osobine [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]] iako se u Ravnoj Gori više upotrebljava riječ "kej" nego "kaj". Od [[1819.]] godine Ravna Gora ima svoje vlastito narječje koje se donekle razlikovalo od slovenskog. To narječje je bilo poznato kao ravnogorsko narječje.
Ravnu Goru je moguće podijeliti na nekoliko dijelova (Stari Laz, Kosa, Novi Varoš, Stari Varoš, Vrh, Bajt i Sušica) pa se na isti način dijeli i sam ravnogorski govor. Ne govori se u svim dijelovima Ravne Gore jednako. Primjerice, u Novom Varošu govor se približava štokavskom narječju s ikavskim izgovorom, a u Starom Lazu ima i danas čakavskog narječja.
Na primjer:
* za riječ "lijepa" jedni će reći "lepa", a drugi "lipa",
* za riječ "snijeg" jedni će reći "sneh", drugi "snih", itd.
Smatra se da je ravnogorski govor jedno od rovtarskih ([[slovenski jezik|slovenskih]]) narječja, iako, koliko se danas zna, ravnogorski govor nije identičan ni s jednim govorom tzv. rovtarske skupine dijalekata.
== Spomenici i znamenitosti ==
* '''[[Crkva
*
: [[Dvorac]] u Staroj Sušici izgradili su [[Frankopani]]. U [[19. stoljeće|XIX.]] stoljeću kupio ga je grof [[Laval Nugent]], a [[1890.]] godine kupili su ga riječki trgovci [[Feliks Neuberger|Feliks]] i [[Josip Neuberger]]. Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena.
*
* Božji studenac▼
:Nakon što su [[1568.]] godine Turci spalili tadašnju Crkvu [[Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]], [[1874.]] godine izgrađena je nova, današnja kapela. To je jednostavna građevina višestranog svetišta sa zvonikom iznad ulazne fasade. Nalazi se nasuprot dvorca.
*'''Kapela sv. Stjepana u Starom Lazu'''
:Kapelu su izgradili stanovnici Starog Laza [[1912.]] godine.
*'''Crkva sv. Vida u Kupjaku'''
:Na mjestu prijašnje kapelice, [[1874.]] godine započela je izgradnja Crkve [[sveti Vid|sv. Vida]] koja je dovršena [[1882.]] godine, ali bez tornja sa zvonom na drvenom zvoniku. Od [[1937.]] godine do danas znatno je popravljana.
*'''Kapelica sv. Florijana u Kosi'''
:Kapelica [[sveti Florijan|sv. Florijana]] izgrađena je 1874. godine.
*'''Kapelica sv. Roka u Šijama'''
:Kapelicu [[sveti Rok|sv. Roka]] izgradili su stanovnici Šija [[1905.]] godine.
▲* '''Božji studenac'''
:''Božji studenac'' je jedan od izvora na brdu Javorova kosa (1016 mnm). Nalazi se podno planinarske kuće Javorova kosa, desetak minuta hoda, na 900 metara nadmorske visine. Stara predaja kaže da je ljekovit za oči i nije presušio niti za vrijeme najvećih [[suša]].
: Svake godine se organizira "Hodočašće na Božji studenac" odnosno druženje na izletištu Javorova kosa i molitva na Božjem studencu.
*'''Kosturnica'''
:''Kosturnica'' je [[spomenik]] palim borcima NOR-a ([[1941.]] – [[1945.]]). Podignuta je [[1962.]] godine u šumi izvan Ravne Gore, na brdu Suhi vrh. U njoj su sahranjene kosti od 33 borca [[Narodnooslobodilačka_borba|narodnooslobodilačke borbe]] (NOB-e).
:Na spomeniku pišu stihovi [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]]:
:::::::::''"Slobodo''
:::::::::''Košćatu ruku daj nam, pa ćeš tada''
:::::::::''Od naše krvi da se preobraziš."''
:Do spomenika vodi uređena šetnica, a u blizini se nalazi vidikovac s pogledom na Ravnu Goru.
*'''Spomenik palim borcima narodnooslobodilačkog rata u Ravnoj Gori'''
: Otkriven je 27.07.[[1955.]] godine. Na spomeniku piše: ''"Palim borcima NO rata 1941 – 1945. Savez boraca općine Ravna Gora.'' Pri dnu spomenika je upisano da ga je izradio V. Mačukatin 1955. godine.
== Obrazovanje ==
===Povijest===
[[1786.]] godine, [[Josip_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Josip II]] je osnovao prvu školu u Ravnoj Gori. Pohađanje škole bilo je obavezno za sve dječake i djevojčice, a izostanci su se kažnjavali globom u iznosu od 20 forinti. [[1786.]] sastavljeni su i potpisani ugovori o osnutku škole i dužnostima stanovnika, općine i komorskih dobara prema novoosnovanoj školi. Stanovnici su morali osigurati radnu snagu za izgradnju školske zgrade i opskrbljivati školu i učitelja ogrjevnim drvom. Prvi ravnogorski učitelj bio je Antun Dizmas Filipović, a u školi se učilo na hrvatskom i njemačkom jeziku. Za vrijeme [[Leopold_II.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|cara Leopolda II.]] pohađanje škole nije bilo obavezno.
[[1923.]] godine u centru mjesta počela se graditi nova škola koja je dovršena [[1924.]] godine.
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] školu je pohađalo dvjestotinjak učenika, a koristila se i kao kasarna za razne vojne formacije. Prilikom povlačenja, partizani su zapalili školu i izgorio je krov. Za to vrijeme nastava se održavala u privatnoj kući. Od školske godine [[1944.]]/[[1945.]] nastava se održavala u staroj zgradi.
[[1946.]] godine rješenjem Ministarstva prosvjete Narodne Republike Hrvatske u Ravnoj Gori je otvorena sedmogodišnja škola, a [[1953.]] godine proširena je na osmogodišnje školovanje.
[[1959.]] godine osmogodišnja škola u Ravnoj Gori postaje centralna škola s područnim odjeljenjima u Staroj Sušici i Starom Lazu.
Rješenjem od [[14. travnja]] [[1962.]] škola postaje samostalna ustanova.
Današnja školska zgrada, izgrađena [[1940.]] godine, nekad je bila "Ferjalni dom Tilde Deutsch Maceljske", a [[24. studenog]] [[1975.]] postaje školskom zgradom. Time u Ravnoj Gori započinje novo razdoblje u odgojno obrazovnom radu osnovne škole u Ravnoj Gori. [[05. prosinca]] 1975. godine škola je dobila naziv Osnovna škola "Dr. [[Branimir Marković]]" po rođenom ravnogorcu, priznatom fizičaru, znanstveniku i pedagogu Dr. Branimiru Markoviću.
===Osnovna škola "Dr. Branimir Marković"===
Danas, Osnovna škola "Dr. Branimir Marković" ima 127 učenika u 10 razrednih odjeljenja (8 u matičnoj školi i 2 u područnim školama u Staroj Sušici i Starom Lazu) te 23 učitelja. Nastava se održava u prijepodnevnim smjenama, a organizirana je dopunska, dodatna i izborna nastava te veliki broj izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.
[http://os-bmarkovica-ravna-gora.skole.hr/skola Osnovna škola "Dr. Branimir Marković"]
== Kultura ==
Line 268 ⟶ 315:
*[http://www.ravnagora.hr Službene web stranice Općine Ravna Gora]
*[http://www.tz-ravnagora.hr Web stranice Turističke zajednice općine Ravna Gora]
*[http://os-bmarkovica-ravna-gora.skole.hr/skola Osnovna škola "Dr. Branimir Marković"]
{{Mrva-općina}}
| |||