Wikipedija

Računarska lingvistika: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bot: "sa" -> "s" na odgovarajućim mjestima
ispravljene jezične bedastoće
Redak 1:
'''Računalna lingvistika''', ili računalno jezikoslovlje, (''engl. Computational Linguistics (CL) ili Natural Language Processing (NLP)'') je [[znanost]] je koja se bavi razvojem [[Računalni program|kompjuterskih programa]] koji omogućavaju računalnu obradu ljudskog (prirodnog) [[jezik]]a. Dio je znanstvene discipline pod nazivom [[umjetna inteligencija]] te ujedinjuje u sebi [[jezikoslovlje]] i [[računarstvoračunalstvo]].
 
Najvažniji je [[programski jezik]] u računalnoj lingvistici je [[Prolog]]. Pomoću prologa seProloga mogu se relativno jednostavno opisati različiti formalizmi s područja lingvistike tako da se jezik može mašinskistrojno obraditi. ▼
 
Pod obradom jezika sepodrazumijeva podrazumjevase ispravljanje tekstova, ekstrakcija informacija, prijevod, interakcija izmedju čovjeka i kompjutera itd. ▼
 
▲Najvažniji [[programski jezik]] u računalnoj lingvistici je [[Prolog]]. Pomoću prologa se mogu relativno jednostavno opisati različiti formalizmi s područja lingvistike tako da se jezik može mašinski obraditi.
 
▲Pod obradom jezika se podrazumjeva ispravljanje tekstova, ekstrakcija informacija, prijevod, interakcija izmedju čovjeka i kompjutera itd.
 
== Poddiscipline ==
 
Računalna lingvistika se može se podijeliti na više područja s obzirom na to daobrađuje li se obrađujesr govoreni ili pisani jezik te dapokušava li se jezik pokušava analizirati (''parsing'') ili generirati.
 
* [[Prepoznavanje govora]] i [[jezična sinteza]] proučavaju načine na koje računalo može prepoznati i razumijeti te generirati (stvoriti) ljudski jezik.
* Parsing i generacija jezika su poddiscipline su računalne lingvistike koje proučavaju na koji način je sastavljen govoreni jezik.
* [[Strojno prevođenje]] je dio je računalne lingvistike koje se bavi razvojem programa za prevođenje jezika.
 
 
 
== Upotreba u praksi ==
 
Glavni zadatak računalne lingvistike jejest razvoj [[računalni program|računalnih programa]] koji obavljaju različite zadatke povezane s ljudskim jezikom.
 
U to spada npr:
 
* Potpora korisnika računala pri obradi tekstova kao npr. ispravak pismenih grešaka, provjera gramatičke ispravnosti i sl.
* Automatsko traženje određenih mjesta u tekstovima i to ne samo prema njihovom obliku nego i značenju (Information-Retrieval i tražilice)
Line 23 ⟶ 30:
* Potpora autora pri pisanju tekstova kao npr. traženje odgovarajućeg izraza i terminologije
* Interakcija između čovjeka i kompjutera u prirodnom jeziku tako da se računalima mogu služiti i one osobe koje ne poznaju posebne naredbe
 
 
 
== Problemi u računalnoj lingvistici ==
 
Neki od problema koje računalna lingvistika mora riješiti su:
 
* određenje značenja [[riječ]]i: neke riječi imaju ovisno o kontekstu različita značenja ([[homonim]]i - riječi istokistog oblika, ali različitog značenja). U tom se slučaju mora odabrati značenje koje odgovara određenom kontekstu. S druge strane su potrebni formalizmi za reprezentaciju značenja riječi
* [[Sintaksa|sintaktičko]] višeznačje: u ponekim slučajevima se jedna rečenica može na više načina analizirati i tumačiti. Odabir točne analize zahtjeva semantičku informaciju o načinu govora i namjeri govornika. Primjer: ''"Petar vidi Mariju s dalekozorom"'' - u ovom slučaju kompjuteruračunalu nije jasno da lividi Petar vidi Mariju koja drži dalekozor ili Petar vidi Mariju pomoću dalekozora.
* neke rečenice izražavaju preneseno značenje ([[pragmatika]])
 
Kako i da li se ovi problemi daju riješiti ovisi uvelike o posebnostima jezika. Štoviše, nastoje se razviti postupci primjenjivi na sve jezike, ali detalji se moraju za svaki jezik posebno obraditi. Jedan program za npr. rastavljanje riječi za [[Engleski jezik|Engleskiengleski]] se ne može se primjeniti za Hrvatski.
 
Računalno jezikoslovlje radi i na razvoju programa koji omogućuju provjeru različitih lingvističkih hipoteza. Uvjet koji treba biti ispunjen da bi takvo provjeravanje bilo moguće jest mogućnost računala da simulira radnje koje čovjek riječima jednog jezika vrši.
 
No ovakav pristup razvoju kompjutera koji mogu ''pričati'' i ''razumijeti'' ljudski jezik otvara i poneka [[Psihologija|psihološka]] i [[Filozofija|filozovskafilozofska]] pitanja. Hoće li kompjuteriračunala jednog dana biti sposobni samostalno ''misliti'' i, s druge strane, da li su ljudski um i duh poput mašinestroja?? No upravo je zanimljivost ovih tema ta koja tjera mlade ljude da studiraju računalnu lingvistiku i pri tome uoče razlike između ljudske [[komunikacije]] i računalnih programa.
 
 
 
==Vanjske Poveznice==
 
* [http://www.ffzg.hr/oling/dipl.html Diplomski studij lingvistike] - Smjer računalna lingvistika
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Računarska_lingvistika"