Matica (naprava): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Dodaje: kk:Сомын
Matica - nadopunio
Redak 1:
{{bolji naslov}}
[[Datoteka:Tuerca - Nut.jpg|200px|mini|desno|ObičnaŠesterostrana matica]]
'''Matica''' je mehanička [[naprava]] koja služi pričvrščivanju ili podešavanju. Ona izgleda kao komad nekog tvrđeg materijala s [[provrt]]om i [[navoj]]em. Skoro uvijek se upotrebljavaju u paru s [[vijak|vijkom]], čiji navoji su sukladni navoju matice. [[Sila trenja]] navoja drži maticu i vijak zajedno, dopuštajući istezanja vijka uslijed [[sila|sile]].
 
== Vrste matica i materijali za izradu==
[[Datoteka:Nut2-hardware.jpg|mini|desno|400px|'''s lijeva na desno:''' Tankakrilasta matica, kvadratnešesterostrana maticematica, T-matice, zatvorene matice, samokočive matice, maticematica za osiguranjazavarivanje.]]
[[Datoteka:nut-hardware.jpg|mini|desno|400px|'''s lijeva na desno:''' Krilnematica matice,s šesterokutnečeonim maticeurezom, maticečetverostrana smatica, podloškomT-matica, maticešesterostrana kojezatvorena se zavarujumatica, ilinajlonska pričvršćujumatica nai nekikrunasta diomatica.]]
 
Postoji mnoštvo različitih [[materijal]]a za izradu matica, kao i mnoštvo raznih oblika matica. Osnovni oblik matice je [[šesterokut]], oblik koji je našao vrlo široku primjenu u praksi. Ovaj oblik je dobar jer omogućuje dobar prilaz [[alat]]ima na mjestima ograničena prostora, mogućnost podjele zakretanja na [[kut]] od 30°, a posebno dobra osobina je da je manje osjetljiv na trošenje i habanje, te se teže pretvori u [[krug]], što onemogućava daljnju upotrebu.
Redak 17:
Njihova veličina je definirana dimenzijom vijka, a može biti vrlo mala (urarski vijci i matice), a i vrlo velika (na velikim uređajima i osovinama).
 
==Najčešće vrste matica==
Najčešće vrste matica su: <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>
* Šesterostrana matica
* Šesterostrana zatvorena matica
* Četverostrana matica
* Matica s čeonim urezom
* Matica s rupama po obodu
* Nareckana matica
* Krilasta matica (za ručno pritezanje)
* Krunasta matica
* Matica za [[zavarivanje]]
* T-matica
* [[Navojni umetak]]
 
==Dimenzije šesterostrane matice==
[[Datoteka:Nut quote.png|mini|desno|400px|Dimenzije šesterostrane matice]]
 
{| class=wikitable
!colspan=2|Nazivni promjer<br>hole ''D'' (mm)
!colspan=2|Korak navoja<br>''P'' (mm)
!colspan=3|[[Ključ (alat)|Ključ ]]<br>''A/F'' (mm)
!Vanjski promjer<br>''A/C'' (mm)
!colspan=3|Visina ''H'' (mm)
|-
!Prvi red<br>prioriteta||Drugi red<br>prioriteta||normalni||fini||[[International Organization for Standardization|ISO]]||DIN||JIS|| ||Šesterokutna matica||Kontramatica||Najlonska matica
|-
|1 || ||0,25|| ||2,5|| || || || || ||
|-
|1,2|| ||0,25|| || || || || || || ||
|-
| ||1,4||0,3 || || || || || || || ||
|-
|1,6|| ||0,35|| ||3,2|| || || || || ||
|-
| ||1,8||0,35|| || || || || || || ||
|-
|2 || ||0,4 || ||4 || || || ||1,6||1,2||-
|-
|2,5|| ||0,45|| ||5 || || || ||2 ||1,6||-
|-
|3 || ||0,5 || ||5,5|| || ||6,4 ||2,4||1,8||4
|-
| ||3,5||0,6 || ||6 || || || || || ||
|-
|4 || ||0,7 || ||7 || 7 || 7 ||8,1 ||3,2||2,2||5
|-
|5 || ||0,8 || ||8 || 8 || 8 ||9,2 ||4 ||2,7||5
|-
|6 || ||1 ||0,75 ||10 ||10 ||10 ||11,5||5 ||3,2||6
|-
| ||7 ||1 || || ||11 || || ||5,5||3,5||-
|-
|8 || ||1,25||1 ||13 ||13 ||12 ||15 ||6,5||4 ||8
|-
|10 || ||1,5 ||1,25 ili 1 ||16 ||17 ||14 ||19,6||8 ||5 ||10
|-
|12 || ||1,75||1,5 ili 1,25||18 ||19 ||17 ||22,,1||10 ||6 ||12
|-
| ||14 ||2 ||1,5 ||21 ||22 ||19 || ||11 ||7 ||14
|-
|16 || ||2 ||1,5 ||24 ||24 ||22 ||27,7||13 ||8 ||16
|-
| ||18 ||2,5 ||2 ili 1,5 || ||27 || || ||15 ||9 ||18,5
|-
|20 || ||2,5 ||2 ili 1,5 ||30 ||30 || ||34,6||16 ||10 ||20
|-
| ||22 ||2,5 ||2 ili 1,5 ||32 || || || || || ||
|-
|24 || ||3 ||2 ||36 || || ||41,6||19 || ||
|-
| ||27 ||3 ||2 ||41 || || || || || ||
|-
|30 || ||3,5 ||2 ||46 || || ||53,1||24 || ||
|-
| ||33 ||3,5 ||2 || || || || || || ||
|-
|36 || ||4 ||3 ||55 || || ||63,5||29 || ||
|-
| ||39 ||4 ||3 || || || || || || ||
|-
|42 || ||4,5 ||3 || || || || || || ||
|-
| ||45 ||4,5 ||3 || || || || || || ||
|-
|48 || ||5 ||3 || || || || || || ||
|-
| ||52 ||5 ||4 || || || || || || ||
|-
|56 || ||5,5 ||4 || || || || || || ||
|-
| ||60 ||5,5 ||4 || || || || || || ||
|-
|64 || ||6 ||4 || || || || || || ||
|}
 
==Materijal matica==
[[Čelik|Čelične]] matice se dijele u razrede [[Čvrstoća|čvrstoće]]: 4, 5, 6, 8, 10, 12 i 14. Oznaka razreda čvrstoće znači (na primjer: 6): <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>
- broj x 100 = 6 x 100 = 600 N/mm<sup>2</sup> = R<sub>m</sub> (maksimalna čvrstoća)
Matice većih čvrstoća moraju na sebi imati otisnutu oznaku razreda čvrstoće.
 
{| class="wikitable"
|+Mehanička svojstva metričkih matrica<ref>{{harvnb|Bickford|Nassar|1998|p=153}}.</ref>
|-
! Materijal
! Čvrstoća s faktorom sigurnosti
! Granica elastičnosti (min.)
! Maksimalna čvrstoća (min.)
! Oznaka matice
! Razred materijala
|-
| colspan=8 align=center | '''[[ISO]] 898''' (Metarska matica)
|- align=center
| Nisko ili srednje ugljični [[čelik]]
| 380 [[pascal|MPa]]
| 420 MPa
| 520 MPa
| bgcolor="white" | [[Image:Nut marking Metric Class 5 8.png|40px]]
| 5
|- align=center
| Srednje ugljični čelik (ugašen i kaljen)
| 580 MPa
| 640 MPa
| 800 MPa
| bgcolor="white" | [[Image:Nut marking Metric Class 8 8.png|40px]]
| 8
|- align=center
| Legirani čelik (ugašen i kaljen)
| 830 MPa
| 940 MPa
| 1040 MPa
| bgcolor="white" | [[Image:Nut marking Metric Class 10 9.png|40px]]
| 10
|}
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vezani članci ==
* [[Vijčani spoj]]
* [[Navoj]]
* [[Vijak]]
 
[[Kategorija:Alati]]
[[Kategorija:Strojarstvo]]
 
[[ar:صمولة]]