Donjolužičkosrpski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: eu:Behe sorabiera
uz izvor
Redak 1:
'''Donjolužičkosrpski jezik''' (dolnoserbski; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=dsb dsb),] [[zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenski]] jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u [[Donja Lužica|Donjoj Lužici]] (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih [[Lužički Srbi|Lužičkih Srba]]. Glavno(Donji središte je gradLužičani, [[Cottbus]] (ChósebuzWendojo).<ref>DubravkoElżbieta Škiljan:Wrocławska, ''PogledPromjene u lingvistikuortografiji i leksici donjolužičkoga jezika – na margini jezikoslovnih globalističkih sporova'', 4(str. izmijenjeno139. izd– 146.), Opatija'''<tt>U zborniku:</tt>''' NakladaBarbara BenjaKryżan-Stanojević, 1994ur., ''Inovacije u slavenskim jezicima'', Zagreb : Srednja Europa, 2011., ISBN 978-953-60036979-0780-46, str. 25139.
{{Citat|Donji Lužički Srbi često sami sebe zovu imenom koje se do kraja II. svjetskoga rata upotrebljavalo i za Gornje Lužičke Srbe: Wendojo, njem. Wenden, vraćajući se starom imenu koje se više u Gornjoj Lužičkoj ne upotrebljava. U zadnjih dvadeset godina Donji Lužičani na taj način naglašavaju potrebu da se njihov jezik, kultura i povijest razlikuju od jezika, kulture i povijesti Gornjih Lužičana.|Wrocławska, 2011., 139.}}</ref> Glavno središte je grad [[Cottbus]] (Chósebuz).<ref>Dubravko Škiljan: ''Pogled u lingvistiku'', 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 25.
{{Citat|''U Njemačkoj, u predjelu Lužice, između gradova Cottbus i Bautzen, oko 75.000 stanovnika govori ''lužičkosrpski'' ili ''sorapski'' ili ''vendski'' (sa dva dijalekta: ''gornjolužički'' i ''donjolužički''), no većina je govornika dvojezična, i pritisak njemačkog je snažan. Tu se ubraja i ''rusinski'' kojim govori dvadesetak tisuća ljudi, uglavnom u Vojvodini.''|Škiljan, 1994., 25.}}</ref>
 
Sami svoj jezik nazivaju dolnoserbski (serbšćina). Najbliži srodnik mu je [[gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]] [hsb]. Piše se na [[latinica|latinici]]. Novine, radio-program i [[škola|škole]], uključujući i [[visoka škola|visoke]]. Etničkih Lužičana ima i na području [[SAD]]-a.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=dsb Ethnologue (16th)]</ref>
 
== Literatura ==
Line 22 ⟶ 23:
[[Kategorija:Jezici Njemačke]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:D]]
 
<!-- interwiki -->
 
{{Zapadnoslavenski jezici}}
 
<!-- interwiki -->
[[ba:Түбәнге лужи теле]]
[[be-x-old:Ніжнелужыцкая мова]]